Istraživačko pitanje

Istraživali smo kako bi shuntiranje utjecalo na moždani udar, smrt i druge komplikacije te kako bi različite metode praćenja za selektivno shuntiranje utjecale na te ishode kod ljudi koji se podvrgavaju karotidnoj endarterektomiji pod općom anestezijom.

Dosadašnje spoznaje

Oko 20% moždanih udara su rezultat suženja karotidne arterije (glavne arterije koja opskrbljuje mozak krvlju). Karotidna endarterektomija je operacija uklanjanja tog suženja i na taj način, smanjenja rizika od moždanog udara. Međutim, postoji 2% do 3% operativnog rizika od izazivanja moždanog udara. Korištenje silikonske cjevčice ili shunta kao privremene premosnice može smanjiti vrijeme tijekom kojeg je prekinut protok krvi u mozgu zbog operacije. Ovo može smanjiti perioperativni rizik od moždanog udara, ali isto tako može dovesti do oštećenja arterijskog zida i na taj način povećati rizik od moždanog udara. Operacija uz korištenje shunta može spadati u tri kategorije. Prvo, u rutinskom shuntiranju, kirurg umeće shunt kod svakog pacijenta. Drugo, kod selektivnog shuntiranja, kirurg koristi shunt samo kod pacijenata s neadekvatnom opskrbom mozga krvlju nakon klemanja arterije; a u ovoj tehnici koriste se razne tehnike predviđanja potrebe za shuntom kao što je ultrazvuk. Treća kategorija je ona bez shuntiranja kod koje kirurzi uopće ne koriste shuntove.

Značajke istraživanja

U ovom obnovljenom sustavnom pregledu analizirano je šest ispitivanja koja su uključila ukupno 1,270 sudionika. Tri su ispitivanja uspoređivala rutinsko shuntiranje sa ne-shuntiranjem, jedno ispitivanje uspoređivalo je rutinsko i selektivno shuntiranje, a preostala dva su uspoređivala različite metode praćenja u selektivnom shuntiranju. Još nismo pronašli nijedno ispitivanje koje je usporedilo selektivno shuntiranje i metode bez shuntiranja. Sva uključena ispitivanja procjenjivala su shuntiranje kod ljudi koji su bili podvrgnuti endarterektomiji pod općom anestezijom. Dob sudionika bila je od 40 do 89 godina i bilo je više muških nego ženskih sudionika. Prema izviještenom, sudionici su bili praćeni do najviše 30 dana.

Ključni rezultati

Vrlo ograničen broj ispitivanja sugerira da rutinsko shuntiranje u usporedbi sa ne-shuntiranjem kod pacijenata podvrgnutih karotidnoj endarterektomiji pod općom anestezijom dovodi do niže stope smrtnosti povezane sa moždanim udarom unutar 30 dana od operacije, niže stope moždanog udara unutar 24 sata od operacije te smanjenja ispilateralne stope unutar 30 dana od operacije. Potrebna su daljnja istraživanja.

Pouzdanost dokaza

Niska kvaliteta dokaza za sve ishode smanjila je pouzdanost rezultata. Postojali su značajni problemi koji su pridonijeli niskoj kvaliteti, osobito u metodologiji istraživanja.