Cilj sustavnog pregleda
Cilj ovog sustavnog pregleda bio je istražiti može li liječenje anthelminticima (lijekovima koji ubijaju gliste) koristiti ljudima s neurocisticerkozom (infekcija mozga uzrokovana svinjskom trakavicom). Primarni ishod pregleda bio je utjecaj liječenja na napadaje (epilepsija). Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, prikupili smo i analizirali sva relevantna istraživanja te smo pronašli 16 istraživanja. Najčešće praćeni ishodi bili su oni koji se odnose na napadaje, ali i na broj i pojavu lezija uzrokovanih živim trakavicama ili cistama u razgradnji (trakavice u mirovanju) potvrđenih snimanjem mozga.
Ključne spoznaje
Utvrdili smo da anthelmintik albendazol vjerojatno smanjuje učestalost napadaja kod osoba koje boluju od neurocisticerkoze s jednom cistom (umjereno pouzdani dokazi). Ne možemo sa sigurnošću reći smanjuje li albendazol učestalost napadaja kod osoba koje boluju od neurocisticerkoze s više cisti (dokazi vrlo niske pouzdanosti). Budući da smo pronašli malo podataka o drugom antihelmintiku, prazikvantelu, rezultati ovog pregleda odnose se samo na albendazol. Liječenje albendazolom vjerojatno povećava evoluciju i uklanjanje cista iz organizma kod osoba s neurocisticerkozom (umjereno pouzdani dokazi). Evolucija ciste odnosi se na razvoj ciste u kasniji stadij, a smatra ju se napretkom prema uklanjanju iz organizma.
Istraživačko pitanje
Neurocisticerkoza je infekcija mozga svinjskom trakavicom, Taenia solium, uzrokovana jedenjem hrane ili pijenjem vode onečišćene jajašcima. Jajašca mogu dospjeti iz probavnog sustava u mozak, stvarajući u mozgu ciste koje mogu uzrokovati razne simptome, najčešće napadaje/epilepsiju. Neurocisticerkoza je uobičajen uzrok napadaja u područjima u kojima je raširena, a to su područja gdje se ljudi bave uzgojem svinja i gdje imaju loše sanitarne čvorove.
Osobe s neurocisticerkozom mogu imati jednu ili više cisti, a simptomi ovise o njihovom položaju i broju u mozgu. Svaka cista prolazi kroz prirodni proces koji započinje živom cistom ili cistom u mirovanju (vijabilne), slijedi ih cista u razgradnji (nevijabilna), a ona se zatim potpuno razlaže ili kalcificira. Ovaj proces može trajati mnogo godina. Broj, vrsta i položaj cisti vide se kao lezije prilikom snimanja mozga.
Dva antihelmintika (lijekovi za liječenje infekcija glistama i trakavicama), albendazol i prazikvantel, često se koriste za liječenje neurocisticerkoze. Međutim, ne može se sa sigurnošću reći smanjuju li ili zaustavljaju napadaje i druge simptome, ili ih pogoršavaju. U teoriji, imunosni odgovor tijela na ciste koje umiru uslijed liječenja mogao bi uzrokovati više oteklina te teža oštećenja mozga.
Ključni rezultati
Autori su u ovaj Cochraneov sustavni pregled uključili 16 istraživanja. Istraživanja su uspoređivala liječenje antihelmintikom u odnosu na placebo (lažna tableta/tableta nalik antihelmintiku) ili izostanak liječenja anthelminticima kod odraslih ili djece s neurocisticerkozom dijagnosticiranom snimanjem mozga.
Za osobe s jednom cistom, liječenje albendazolom vjerojatno smanjuje učestalost napadaja (umjereno pouzdani dokazi). Sva istraživanja koja su korištena u ovoj analizi uključivala su ljude s isključivo nevijabilnim cistama. Za ljude s višestrukim cistama, ne možemo sa sigurnošću reći smanjuje li albendazol učestalost napadaja budući da su pronađeni dokazi vrlo niske pouzdanosti. U istraživanja koja su pridonijela ovom otkriću bili su uključeni sudionici s vijabilnim i nevijabilnim cistama. Budući da smo pronašli malo podataka o drugom antihelmintiku, prazikvantelu, rezultati ovog sustavnog pregleda odnose se samo na albendazol.
Liječenje albendazolom vjerojatno ubrzava potpuno uklanjanje lezija vidljivih na snimanju mozga, kao i evoluciju cisti (od vijabilnih preko nevijabilnih do potpuno razgrađenih ili kalcificiranih) (umjerno pouzdani dokazi). Istraživanja koja su pridonijela ovim dokazima obuhvaćala su ljude s pojedinačnim i višestrukim cistama, kako vijabilnim, tako i nevijabilnim.
Sudionici na albendazolu ili prazikvantelu prijavili su veći broj nuspojava od sudonika koji su uzimali placebo i od sudionika koji nisu uzimali nikakve antihelmintike. Najčešće opisane nuspojave bile su glavobolja, bol u trbuhu i mučnina/povraćanje.
Datum pretraživanja dokaza
Ovaj sustavni pregled obuhvaća istraživanja objavljena do 21. listopada 2020.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Ana Akrap. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr