Istraživačko pitanje

Kakve učinke (pozitivne ili negativne) donepezil ima na osobe s demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću.

Dosadašnje spoznaje

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije. Kako bolest napreduje, ljudi gube sposobnost pamćenja, komunikacije, jasnog razmišljanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Također, može se promijeniti i njihovo ponašanje. Kod ozbiljnih slučajeva Alzheimerove bolesti ljudi gube sposobnost brige o sebi samima.

Najčešće korišten tretman za liječenje Alzheimerove bolesti su lijekovi poznati kao inhibitori acetilkolinesteraze. Donepezil je jedan od ovih lijekova. Uzima se kao tableta jednom dnevno.

Kod Alzheimerove bolesti, jedna od promjena koja se javlja u mozgu je smanjen broj živčanih stanica poznatih kao kolinergički neuroni. To su živčane stanice koje daju signale drugim stanicama koristeći kemijsku supstancu poznatu kao acetilkolin. Inhibitori acetilkolinesteraze, poput donepezila, djeluju tako što sprječavaju razgradnju acetilkolina. Na ovaj način se mogu poboljšati simptomi demencije. Acetilkolin se također, može pronaći i drugdje u organizmu te stoga lijekovi ovog tipa mogu izazvati neželjene učinke.

Metode pregleda

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu ispitani su dokazi koji se odnose na prednosti i nedostatke, a koji su dobiveni iz studija koje su uspoređivale donepezil, uziman barem 12 mjeseci, sa placebom (lažna tableta), ili iz studija koje su uspoređivale različite doze donepezila. Studije su morale biti dvostruko slijepe i randomizirane, tj. sudionici u ispitivanju su u potpunosti nasumično dobivali donepezil ili placebo, te pritom ni učesnici kao ni istraživači ne bi znali koju terapiju dobivaju dok je ispitivanje bilo u tijeku. To je učinjeno kako bi usporedba bila nepristrana, odnosno objektivna, što je više moguće. Pretraživane su studije objavljene do ožujka 2017. Procijenjena je kvaliteta svih uključenih studija. Kada je bilo moguće, analizirani su rezultati svih studija zajedno, kako bi se dobio ukupni rezultat.

Ključni rezultati

Uključeno je 30 studija sa 8257 sudionika. Većina ljudi u studijama su imali blagu do umjerenu demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću, dok su u devet studija imali umjerenu do tešku demenciju. Gotovo sve studije su trajale šest mjeseci ili kraće. Većinu studija su financirali proizvođači donepezila.

Pronađeno je da su ispitanici s Alzheimerovom bolešću koji su uzimali 10 mg donepezila dnevno u periodu od šest mjeseci pokazali malo bolje rezultate od onih koji su uzimali placebo, na osnovu mjernih ljestvica njihove kognitivne funkcije (razmišljanje i sjećanje), sposobnosti obavljanja svojih svakodnevnih aktivnosti te cjelokupnog utiska obučenog istraživača. Nije pronađen nikakav učinak na ponašanje ili kvalitetu života.

Kod ispitanika koji su uzimali donepezil postojala je veća vjerojatnost za prijavljivanje nuspojava i napuštanja studija u odnosu na ispitanike koji su uzimali placebo. Većina nuspojava su opisane kao blage. Najčešće prijavljivane su bile mučnina, povraćanje i proljev.

Uspoređujući 5 mg donepezila na dan s dozom od 10 mg/dan, manje nuspojava je zabilježeno u ispitanika koji su uzimali 5 mg, dok su kod istih zabilježeni nešto slabiji rezultati na testovima kognitivne funkcije. Veća doza (23 mg/dan) nije pokazala neke prednosti te je povezana s više nuspojava.

Postoje neki dokazi prema kojima uporaba donepezila nije ni skuplja niti jeftinija od placeba kada su ukupni troškovi zdravstvene skrbi uzeti u obzir.

Kvaliteta dokaza

Uzevši sve u obzir, kvaliteta dokaza ocijenjena je kao umjerena. Glavni faktor koji je umanjio povjerenje bila je zabrinutost da su rezultati nekih studija možda bili pristrani na način na koji su urađeni. Ne možemo biti sigurni da se rezultati odnose na liječenje duže od šest mjeseci.

Zaključak

Nakon šest mjeseci liječenja, postoje koristi od donepezila koje su dovoljno velike da bi se izmjerile u studijama. Povezan je s nuspojavama koje su uglavnom blage, no mogu dovesti do prestanka uzimanja terapije.

Mogućnost stabiliziranja kognitivnih performansi i održavanja aktivnosti svakodnevnog života može biti važno klinički. U pogledu ukupnih zdravstvenih troškova, čini se da je trošak korištenja donepezila neutralan. Međutim, izgleda da nema utjecaja na kvalitetu života. Potrebno je više podataka iz dugoročnih kliničkih studija u kojima se ispituju mjere napretka bolesti ili vremena potrebnog za punu njegu.