Testovi probira (pretrage za rano otkrivanje bolesti) općenito se smatraju djelotvornima i sigurnim metodama za sprječavanje bolesti, ali ti postupci imaju svoje rizike i nedostatke. Važno je da osobe koje prolaze kroz program probira znaju kakav rizik od bolesti imaju te također kako je to važno sa nju ili za njega osobno. Takve informacije bi pomogle osobama u donošenju informiranih odluka o sudjelovanju u programu probira.

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirane su studije koje su pacijentima davale personalizirane informacije o riziku, tako da pacijenti mogu donijeti odluku o tome hoće li sudjelovati u programu probira ovisno o njihovom vlastitom profilu rizika. Pronađena ja 41 studija s ukupno 28.700 ispitanika u kojima je ispitan učinak takvih personaliziranih informacija o riziku na ispitanike. Rezultati tih studija zajedno su analizirani te se pokazalo da pacijenti koji dobiju personalizirane informacije o vlastitom profilu rizika donose informiranije odluke o probiru u odnosu na osobe koje su dobile općenitije informacije o riziku. Ukupno je 45,2% (592/1309) ispitanika koji su dobili personalizirane informacije o riziku donijelo informirane odluke u usporedbi s 20,2% (229/1135) ispitanika koji su dobili općenite informacije o riziku.

Također je utvrđeno da te informacije povećavaju znanje i mogu povećati točnu percepciju rizika u ispitanika koji su sudjelovali u analiziranim istraživanjima. Međutim, ti programi nisu imali značajan utjecaj na anksioznost ispitanika. Ti rezultati također pokazuju da pružanje personaliziranih informacija o riziku dovodi do malog povećanja broja osoba koje sudjeluju u programu probira. Rezultati iz ovog sustavnog pregleda uglavnom se odnose na studije o probiru za karcinom dojke i debelog crijeva (kolorektalni karcinom). Te podatke je potrebno uzeti s oprezom ako se žele primijeniti na druge vrste probira.