Stariji ljudi s prijelomom kuka često su pothranjeni u vrijeme njihovog loma, a mnogi imaju slab unos hrane za vremena boravka u bolnici (hospitalizacije). Pothranjenost može negativno utjecati na oporavak nakon prijeloma kuka. U ovom Cochrane sustavnom pregledu istraživači su analizirali učinke prehrambenih intervencija u starijih ljudi koji se oporavljaju od prijeloma kuka.

Uključena su 24 randomizirana kontrolirana ispitivanja, u kojima je sudjelovalo 1940 sudionika. Ispitivanja su imala metodološke nedostatke koji mogu utjecati na valjanost rezultata. Deset studija ispitalo je uporabu dodatne prehrane putem usta kako bi se dobila ne-proteinska energija, proteini, neki vitamini i minerali. Združeni podatci iz tih pokusa pokazuju da možda postoji mogućnost smanjenja negativnih rezultata (kombinirano analiziranje utjecaja na smrtnost i pojavu komplikacija), ali da nema učinka na smrtnost.

Četiri studije su se bavile ispitivanjem hranjenja nazogastričkom sondom (tekuća hrana se uzima putem cijevi umetnute kroz nos ravno u želudac) s neproteinskom hranom, bjelančevinama, vitaminima i mineralima. Međutim i ove studije pružaju vrlo ograničene podatke, ali podatci ukazuju da hranjenje putem sondi, koje bolesnici slabo podnose, nije djelovalo na smrtnost.

Pronađena je jedna studija o hranjenju nazogastričkom sondom nakon koje je nastavljeno hranjenje na usta, ali nije pokazala da takva intervencija ima ikakav utjecaj na smrtnost ili komplikacije.

Jedna studija je ispitivala učinke intravenoznog hranjenja, nakon čega je hranjenje nastavljeno na usta. Nisu zabilježeni učinci na smrtnost, ali se može smanjiti broj komplikacija.

Povećani unoso proteina na usta istražile su četiri studije. Utvrđeno je da dodavanje proteina može djelovati na smanjenje dugoročnih komplikacija ali nije djelovalo na samu smrtnost ispitanika.

U dvije studije ispitano je intravenozno davanje vitamina B1 i drugih vitamina topivih u vodi te davanje jednog oblika vitamina D na usta, međutim promjena u konačnim ishodima nije bilo.

Jedna neobjavljena studija bavila se usporedbom ornitin alfa-ketoglutarata s izodušičnim peptidima kao dodatkom prehrani. Pronašli su vrlo slabe dokaze u produljenju pojave komplikacija, ali ne i njihove pojave.

Jedno ispitivanje analiziralo je uključivanje asistenata dijetetičara, koji mogu poboljšati unos hrane, te se zabilježen trend smanjenja smrtnosti.

Postoje određeni dokazi za učinkovitost unosa proteina i energije, ali ukupni dokazi za učinkovitost dodataka prehrani i nutritivne potpore su i dalje slabi. Uloga asistenata dijetetičara i perifernog intravenoznog unosa hrane zahtjeva daljnju procjenu u istraživanjima. Nova ispitivanja su potrebna da bi se nadišle greške studija opisanih u ovom Cochrane sustavnom pregledu, pri čemu osobito treba obraziti pozornost na odgovarajući broj ispitanika i propisnim metodama ispitivanja.