Obiteljska hiperkolesterolemija je nasljedni poremećaj obilježen povišenim vrijednostima kolesterola u krvi te prijevremenim razvojem ishemijske bolesti srca. Promjene prehrambenih navika su bitan čimbenik za smanjenje razine kolesterola u vidu lipoproteina niske gustoće (LDL, loš kolesterol). Nedavno su se određeni lijekovi za snižavanje lipida pokazali sigurnima i učinkovitima za liječenje djece s obiteljskom hiperkolesterolemijom. Međutim, promjena prehrambenih navika i dalje ostaje vrlo važan čimbenik kao samostalna intervencija ili kao kombinacija s terapijom lijekovima. Za promjenu načina prehrane koristi se nekoliko strategija. Cilj ovog sustavnog pregleda bio je usporediti postupke kojima je cilj promijeniti prehranu pacijenata, ili kao zasebna intervencija ili u kombinaciji. Ove su intervencije uključivale dodavanja u prehranu omega-3 masnih kiselina ili biljnih sterola ili biljnih stanola ili pak sojinih bjelančevina. U ovaj obnovljeni sustavni pregled uključeno je petnaest studija. Uključena su istraživanja imala nizak ili nejasan rizik od pristranosti za većinu domena korištenih za procjenu rizika. Sva su istraživanja kratko trajala, a manji broj studija imao je ukriženi (engl. cross-over) ustroj, što znači da su svi ispitanici primali sve intervencije, ali ne u isto vrijeme. Za većinu usporedbi nije bilo značajne razlike u različitim strategijama za promjenu prehrane kod različitih dijeta za snižavanje kolesterola. Ipak, za razinu ukupnog kolesterola, koncentracije LDL kolesterola (niske gustoće tj. lošeg), uočena je značajna korist od uporabe biljnih sterola. Međutim, prije donošenja bilo kakvih zaključaka treba uzeti u obzir metodološke probleme koji se tiču sažimanja rezultata iz ukriženih studija. Potrebna su nam istraživanja koja će dugo trajati i koja će biti provedena kao klinički pokus s paralelnim skupinama (jedna skupina prima jednu intervenciju, druga skupina prima drugu) kako bi se procjenile potencijalne koristi ili štete povezane s različitim vrstama prehrane za snižavanje kolesterola.