Istraživačko pitanje

Željelo se utvrditi smanjuju li dugotrajne primjene transfuzija krvi rizik od naknadnog moždanog udara osobama oboljelim od bolesti srpastih stanica, a kojima je povećan rizik od moždanog udara (primarna prevencija) ili su imali moždani udar (sekundarna prevencija), bez uzrokovanja ozbiljnih nuspojava. Uspoređena je dugotrajna primjena transfuzija krvi sa standardnim liječenjem ili drugim načinima prevencije moždanog udara. Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled.

Intervencije za tihi moždani udar opisane su u zasebnom Cochraneovom sustavnom pregledu.

Dosadašnje spoznaje

Bolest srpastih stanica ozbiljan je nasljedni poremećaj krvi u kojem se crvene krvne stanice, koje nose kisik po tijelu, ne razvijaju normalno.

Uobičajene crvene krvne stanice su savitljive i u obliku diska, ali kod bolesti srpastih stanica mogu postati krute, u obliku polumjeseca, te ljepljive. To može dovesti do začepljenja krvnih žila, što rezultira oštećenjem tkiva i organa te epizodama jake boli. Abnormalne krvne stanice su krhke i raspadaju se, što dovodi do smanjenog broja crvenih krvnih stanica, stanje poznato kao anemija.

Srpaste crvene krvne stanice mogu blokirati protok u krvnim žilama u mozgu, što dovodi do moždanog udara

Moždani udari se javljaju u 10% djece s anemijom srpastih stanica (HbSS) te mogu uzrokovati slabost udova, nerazgovijetan govor, napadaje i kognitivna oštećenja.

Dva testa su korištena za prepoznavanje djece s većim rizikom od prvog moždanog udara. Prvi (transkranijalna doppler sonografija) mjeri brzinu protoka krvi kroz arterije u mozgu, a djeca s velikim protokom krvi imaju povećani rizik od moždanog udara. Drugi (magnetska rezonanca) snima slike mozga kako bi se utvrdilo postoje li mala područja oštećenja (tihi moždani udari). Ona djeca s dokazanim oštećenjima imaju povećani rizik od moždanog udara.

Transfuzija krvi pomaže u sprječavanju moždanog udara smanjenjem razine anemije, razrjeđivanjem srpastih crvenih krvnih stanica i povećanjem razine kisika u krvi.

Transfuzija krvi može se povezati s neželjenim događajima, npr. razvoj protutijela na proteine donorskih crvenih krvnih stanica (aloimunizacija), nakupljanje viška željeza u tijelu zbog ponovljenih transfuzija, povećanje rizika od infekcije i produženi boravak u bolnici.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do: 8. listopada 2019. godine.

Značajke istraživanja

Pronađeno je pet randomiziranih kontroliranih istraživanja koja su obuhvatila ukupno 660 ispitanika. Tri istraživanja uspoređivala su transfuziju krvi s izostankom transfuzije, a dva istraživanja uspoređivala su transfuziju krvi s lijekom hidroksiurea. Istraživanja su objavljena između 1998. i 2016. godine, a uključivala su djecu, a ponekad i adolescente. Većina je imala jedan oblik bolesti srpastih stanica (HbSS).

Sva istraživanja financirana su iz državnih sredstava.

Ključni rezultati

Djeci koja su pod većim rizikom od moždanog udara i koja nisu prethodno primala transfuziju krvi, dugoročni režim transfuzije krvi vjerojatno smanjuje broj kliničkih moždanih udara, a može smanjiti i druge komplikacije povezane s bolesti srpastih stanica.

Vrlo je nesigurno hoće li prestanak primanja transfuzija krvi, u djece i adolescenata koji su primali transfuziju dulje vrijeme (duže od 12 mjeseci), povećati rizik od moždanog udara.

Vrlo je nesigurno ima li prelazak sa dugotrajne transfuzije krvi sa kelacijom željeza, na hidroksiureu s flebotomijom, bilo kakav učinak na moždani udar, smrtnost ili komplikacije povezane s bolestima srpastih stanica kod djece koja nisu imala moždani udar. Hidroksiurea može malo ili nimalo utjecati na razinu željeza u jetri.

Vrlo je nesigurno povećava li prelazak s dugotrajne transfuzije sa kelacijom željeza, na hidroksiureu s flebotomijom, rizik od moždanog udara ili smrtnosti kod djece i adolescenata koji su imali moždani udar i koji su prethodno primali redovite transfuzije krvi. Prelazak s dugotrajne transfuzije na hidroksiureu može povećati neke ozbiljne nuspojave povezane s bolešću srpastih stanica, poput bolnih kriza.

Kvaliteta dokaza

Za djecu s većim rizikom od moždanog udara koja nisu imala prethodne dugotrajne transfuzije, postoje dokazi umjerene kvalitete da dugotrajne transfuzije crvenih stanica smanjuju rizik od moždanog udara. Kvaliteta dokaza ocijenjena je kao niska do vrlo niska za ostale ishode, zbog istraživanja s visokim rizikom od pristranosti, malog broja istraživanja te malog broja ispitanika.