Istraživačko pitanje
Autori su pregledali randomizirana istraživanja (u takvom istraživanju sudionici imaju jednake šanse biti dodijeljeni u skupinu intervencije ili kontrole) u kojima se procjenjuje učinak povećanog unosa omega-3 masnih kiselina iz ribe i biljaka na srčane i krvožilne bolesti (kardiovaskularne bolesti, koje uključuju srčani i moždani udar), udio masti u tijelu, masnoće u krvi (uključujući kolesterol, trigliceride, lipoprotein visoke gustoće (engl. high-density lipoprotein, HDL, „dobar“ kolesterol) i lipoprotein niske gustoće (engl. low-density lipoprotein, LDL, „loš“ kolesterol“)).
Dosadašnje spoznaje
Glavni oblici omega-3 masnih kiselina su eikosapentaenoična kiselina (EPA) i dokosaheksaenoična kiselina (DHA), obje prisutne u ribi, te alfa-linolenska kiselina (ALA) koja je prisutna u biljnim izvorima. Mnogi vjeruju da uzimanje omega-3 dodataka prehrani smanjuje rizik od srčane bolesti, moždanog udara i smrti.
Značajke uključenih istraživanja
U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do veljače 2019. godine. Sustavni pregled je uključio 86 istraživanja sa više od 162,796 ljudi. Ova istraživanja su procijenila učinak većeg unosa omega-3 masnih kiselina u usporedbi s manjim unosom omega-3 masnih kiselina na kardiovaskularne bolesti, te su trajala barem godinu dana. 28 je istraživanja bilo pouzdano (odnosno dobrog ustroja istraživanja, kako rezultati ne bi bili pristrani). U istraživanja su bile uključene odrasle osobe, zdrave ili s nekom postojećom bolesti, koje su živjele u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i Aziji. U većini istraživanja koja su procjenjivala učinak EPA i DHA korištene su kapsule masnih kiselina, dok je u nekoliko istraživanja bila korištena masna riba.
Ključni rezultati
Povećanje unosa EPA i DHA ima nikakav ili slabi učinak na smrt i kardiovaskularne događaje (dokazi visoke razine kvalitete) te vjerojatno ne utječe ili slabo utječe na kardiovaskularnu smrtnost, moždani udar, ili nepravilnosti rada srca (dokazi umjerene razine kvalitete). Međutim, povećanje unosa EPA i DHA masnih kiselina može blago smanjiti rizik od srčane smrti ili koronarnih događaja (dokazi niske razine kvalitete, koronarni događaji su bolesti arterija koje dovode krv u srce). Da bi se spriječio jedan koronarni događaj, 167 ljudi bi trebalo povećati svoj unos EPA i DHA masnih kiselina, a 334 ljudi bi trebalo povećati svoj unos EPA i DHA masnih kiselina kako bi se spriječila jedna smrt od srčanih bolesti. EPA i DHA smanjuju trigliceride u krvi za 15%, ali ne utječu na postotak masnog tkiva niti na druge lipide u krvi (dokazi visoke razine kvalitete).
Povećana konzumacija ALA masne kiseline (primjerice, uz više lješnjaka ili obogaćenog margarina u prehrani) vjerojatno ne utječe ili jako malo utječe na kardiovaskularnu smrt ili smrt iz bilo kojeg razloga te na koronarne događaje, ali vjerojatno blago smanjuje učestalost kardiovaskularnih događaja ili nepravilnosti rada srca (dokazi umjerene ili niske razine kvalitete). Da bi se spriječio jedan koronarni događaj, 500 ljudi bi trebalo povećati svoj unos ALA masne kiseline. Da bi se spriječio nastanak aritmije kod jedne osobe, 91 osoba bi trebala povećati svoj unos ALA masne kiseline.
Malo je dokaza o učincima jedenja ribe. EPA i DHA smanjuju razine triglicerida. Moguće je da je EPA, DHA i ALA masne kiseline blago štite od nekih srčanih i krvožilnih bolesti.
Hrvatski Cochrane. Preveo: Marin Viđak. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr