Istraživačko pitanje

Pregledani su dokazi iz 12 studija o učinkovitosti različitih vrsta liječenja kašlja kod pacijenata s hripavcem.

Dosadašnje spoznaje

Cilj je bio otkriti je li bilo koji od lijekova učinkovit u liječenju kašlja kod pacijenata s hripavcem (također poznatim kao pertussis). Ovi su lijekovi uključivali pertussis imunoglobulin (protutijela za povećanje otpornosti organizma na hripavac) i terapije koje se inače koriste za liječenje simptoma astme i peludne groznice (antihistaminici, salbutamol, steroidi). Pacijenti s hripavcem mogu doživjeti teške napadaje kašlja. Oni mogu biti popraćeni hripanjem (zvuk koji se stvara pri dubokom udisanju nakon kašljanja) i povraćanjem, što može dovesti do dehidracije, otežanog disanja i smještanja u bolnicu (hospitalizacija). Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda je bio otkriti je li bilo koji od lijekova učinkovit u smanjivanju napadaja kašlja kod pacijenata s hripavcem. Također je cilj bio ustanoviti smanjuje li bilo koji od lijekova hripanje, povraćanje, cijanozu (plavo obojenje kože i sluznica koje se razvija zbog nedostatka kisika), ozbiljne komplikacije (kao što su moždani udari i napadaji), potrebu za hospitalizacijom, vrijeme provedeno u bolnici ili vjerojatnost smrtnog ishoda (od bilo kojeg uzroka). Nadalje, proučavane su moguće nuspojave lijekova.

Obilježja istraživanja

Obuhvaćena su sva istraživanja dostupna do siječnja 2014. Uključeno je 12 studija koje su obuhvatile ukupno 578 sudionika. Deset studija uključivalo je ukupno 448 djece, a dvije su uključivale ukupno 130 adolescenata i odraslih. U pet studija provedeni su laboratorijski testovi za potvrđivanje prisutnosti hripavca kod svih ispitivanih sudionika. U devet studija uspoređivan je lijek s placebom (lijek koji ne sadrži proučavane aktivne sastojke), a u tri studije lijek je uspoređivan s izostankom terapije. Sedam studija uključivalo je bolničke pacijente. Tri studije izvijestile su o početnom i završnom datumu; jedna od njih pratila je ispitanike tijekom 14 mjeseci, druga tijekom 18, a treća kroz 31 mjesec.

Ključni rezultati

Šest studija s ukupno 196 sudionika opisalo je rezultate dovoljno detaljno da bi se mogli procijeniti. Prema ovim rezultatima, antihistaminici (jedna studija, 49 sudionika), pertussis imunoglobulin (jedna studija, 24 sudionika) i salbutamol (dvije studije, 42 sudionika) nisu smanjili broj napadaja kašlja u pacijenata s hripavcem. Niti pertussis imunoglobulin (jedna studija, 46 sudionika) niti steroidi (jedna studija, 11 sudionika) nisu smanjili duljinu hospitalizacije sudionika. Prema jednoj studiji slična je učestalost nuspojava kod sudionika liječenih pertussis imunoglobulinom (4%; osip) i placebom (5%; izostanak stolice, bol i oticanje kože oko mjesta gdje je dana injekcija). Istraživanja antihistamika, salbutamola i steroida nisu opisala nikakve rezultate o nuspojavama. Niti jedna od ovih 6 studija nije izvijestila o povraćanju, cijanozi, ozbiljnim komplikacijama, smrtnosti ili hospitalizaciji.

Kvaliteta dokaza

Sveukupna kvaliteta dokaza bila je niska, a mnoge od studija davno su provedene. Samo tri ispitivanja zabilježila su odgovarajuće detalje o tome kako je vrsta dane terapije prikladno sakrivena od sudionika i zdravstvenih radnika (u propisnom kliničkom istraživanju sudionici istraživanja i njihovi liječnici ne bi smjeli znati koju terapiju primaju). Metode bilježenja broja napadaja kašlja i hripanja također se razlikuju među istraživanjima. Procjene učinka različitih terapija bile su neprecizne zbog malog broja sudionika od kojih su rezultati bili dostupni. K tomu, ovi rezultati ne mogu biti općenito primijenjeni na odrasle ili na javna okruženja, jer je većina studija uključivala djecu i bila provedena među bolničkim pacijentima.