Problem

Djeca se često odvajaju od svojih majki nakon poroda. Kod standardne bolničke skrbi, novorođenčad se nakon poroda daju majci u naručje zamotana ili odjevena ili se polažu u otvoreni krevetić ili postavljaju ispod grijućih svjetala. Kod dodira ˝koža-na-kožu˝(KNK), novorođenče se prislanja golo na majčina gola prsa odmah ili ubrzo nakon poroda. Neposredni kontakt KNK podrazumijeva da je dijete postavljeno na majčina prsa unutar 10 minuta od poroda, dok rani KNK podrazumijeva da je taj kontakt ostvaren nakon 10 minuta ali unutar 24 sata od poroda. U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature htjeli smo saznati je li neposredni ili rani kontakt KNK povoljno djeluje na dojenje i djetetovo prilagođavanje na vanjski svijet.

Zašto je ovaj Cochrane sustavni pregled važan?

Dobro su poznate prednosti dojenja za žene i njihovu novorođenčad. Htjeli smo znati je li neposredni ili rani kontakt KNK povećava mogućnost da žena uspješno doji. Rani kontakt bi mogao pomoći održavanje novorođenčetove tjelesne temperature, djelovati umirujuće kao i poboljšavati druge vidove prilagodbe na vanjski svijet.

Rezultati pretraživanja literature

Pretražili smo randomizirane kontrolirane studije o neposrednom ili ranom kontaktu KNK objavljene do 17. prosinca 2015. godine. Pronašli smo 38 studija s 3472 žena koje su bile uključene u analizu. Većina istraživanja je uspoređivalo rani kontakt KNK sa standardnom bolničkom njegom kod žena sa zdravom, donošenom djecom. U osam studija žene su rodile carskim rezom, a u pet su djeca bila zdrava, ali rođena prijevremeno, od 35. tjedna trudnoće ili više. Više žena koje su imale kontakt KNK sa svojom novorođenom djecom su dojile kroz jedan do četiri mjeseci nakon poroda (14 studija s 887 žena, kvaliteta dokaza-umjerena). Žene koje su imale kontakt KNK također su duže dojile, u prosjeku 60 dana duže (šest studija s 264 žena, kvaliteta dokaza niska). Novorođenčad s kontaktom KNK je imala veću šansu da prvi podoj uspješno obave (pet studija s 575 žena). Novorođenčad koja je držana KNK imala su više razine šećera u krvi (tri studije s 144 žena, kvaliteta dokaza niska), i sličnu tjelesnu temperaturu kao djeca koja su primila standardu skrb (šest studija s 558 žena, kvaliteta dokaza niska). Budući da je u uključenim studijima bilo premalo djece, kvaliteta dokaza je niska jer se u rezultate ne možemo u potpunosti pouzdati.

Žene koje su rodile carskim rezom i imale dodir KNK uspješnije su i češće dojile od jedan do četiri mjeseca (14 istraživanja s 887 žena, kvaliteta dokaza-umjerena), ali rezultati nisu pouzdani zbog nedovoljnog broja žena.

Nismo našli jasne dokaze o prednostima postavljanja djeteta u dodir KNK odmah po porodu ili nakon pranja i pregleda. Nismo pronašli dokaze o prednosti dužeg kontakta (više od jednog sata) u usporedbi s kontaktom kraćim od sat vremena. Buduća istraživanja s većim brojem žena i djece će nam pomoći dobiti pouzdane odgovore.

Dodir KNK je različito definiran u uključenim istraživanjima i različiti kriteriji su bili korišteni za mjerenje ishoda. Žene i osoblje su znali da se ispitivanja provode, a žene u skupini standardne skrbi su dobivale različite oblike potpore dojenju. Ove razlike dovele su do velikih razlika u rezultatima i nižih razina kvalitete dokaza. Brojna istraživanja su bila mala, s manje od 100 žena ispitanica.

Značenje rezultata

Dokazi iz ovog obnovljenog Cochrane sustavnog pregleda podržavaju primjenu dodira KNK neposredno ili ubrzo nakon poroda za promicanje dojenja. Ovo je važno jer znamo da dojenje pomaže u sprječavanju bolesti i očuvanju djetetovog zdravlja. Žene koje rode carskim rezom bi mogle imati korist od dodira KNK, ali su nam potrebna daljnja istraživanja potvrdu ove pretpostavke. Još uvijek ne znamo je li rani dodir KNK za zdravu djecu olakšava prilagodbu na vanjski svijet nakon poroda, ali buduća kvalitetna istraživanja bi nam trebala u tome pomoći. Usprkos bojazni o kvaliteti studija, obzirom da nismo našli nikakvih dokaza o štetnosti ove prakse, zaključujemo da dokazi podržavaju praksu ranog postavljanja djeteta u dodir KNK i da bi to trebala biti uobičajena praksa za svu zdravu novorođenčad, uključujući novorođenčad rođenu carskim rezom ili prijevremeno, u 35. tjednu trudnoće ili naviše.