Istraživačko pitanje

Ovaj sustavni pregled izradila je Cochrane skupina za oralno zdravlje, kako bi doznali trebaju li se impaktirani umnjaci u adolescentskoj ili odrasloj dobi izvaditi ako ne uzrokuju nikakve probleme, ili se trebaju ostaviti te redovito kontrolirati. Ovo je obnovljena verzija Cochraneovog sustavnog pregleda objavljenog 2012. godine, a prvi put je obnovljen 2016. godine.

Dosadašnje spoznaje

Umnjaci (poznati i kao treći kutnjaci) obično izbijaju u dobi od 17 do 26 godina. To su zubi koji posljednji izbijaju, a obično se smjeste u prostor iza zadnjeg izbijenog zuba (drugog kutnjaka). Prostor za umnjak može biti ograničen te umnjaci često ne mogu izbiti ili samo djelomično izbiju u usnu šupljinu, zbog zbijenosti sa zubima neposredno ispred. To se najčešće pojavljuje kad drugi kutnjak stoji na putu izbijanja trećeg kutnjaka, te se ponaša kao fizička blokada, sprječavajući potpunu erupciju umnjaka. Za impaktirani umnjak se može reći da je asimptomatski i zdrav ako nema znakova ili simptoma bolesti koja zahvaća umnjak ili obližnje strukture.

Impaktirani umnjak može uzrokovati oticanje i ulceracije zubnog mesa oko umnjaka, oštećenja korjenova drugih kutnjaka, propadanje drugih kutnjaka, bolest desni i kosti oko drugih kutnjaka te nastanak cisti ili tumora. Prihvaćen je stav da je vađenje umnjaka prihvatljivo ako su prisutni znakovi bolesti povezani s umnjakom, ali postoje nesuglasice kada se govori o vađenju asimptomatskih, zdravih impaktiranih umnjaka.

Značajke istraživanja

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 10. svibnja 2019. godine. Pronađena su dva istraživanja. U jednom istraživanju ispitanici su nasumično raspoređeni u skupine u kojima su im se umnjaci izvadili ili ostavili (randomizirano kontrolirano istraživanje ili RCT), a u drugom su autori istraživanja pregledavali ispitanike koji su sami odlučili zadržati ili izvaditi svoje umnjake (prospektivno kohortno istraživanje). Istraživanja su uključivala 493 ispitanika. Randomizirano kontrolirano istraživanje je provedeno u stomatološkoj bolnici u Velikoj Britaniji i obuhvaćalo je 77 muških i ženskih ispitanika kojima je završeno ortodontsko liječenje. Kohortno istraživanje je provedeno u privatnoj stomatološkoj klinici u SAD-u i uključivalo je 416 muškaraca u dobi od 24 do 84 godine koji su se dobrovoljno prijavili za sudjelovanje u istraživanju.

Ključni rezultati

Dostupni dokazi su nedovoljni kako bi se sa sigurnošću zaključilo trebaju li se asimptomatski, zdravi impaktirani umnjaci kirurški ukloniti.

Uključena istraživana nisu mjerila kvalitetu života ispitanika povezanu sa zdravljem, troškove te nuspojave nakon vađenja zuba.

Jedno istraživanje (kohortno), koje je imalo ozbiljan rizik pristranosti, otkrilo je da zadržavanje asimptomatskih, zdravih impaktiranih umnjaka u ustima može povećati rizik upale desni (parodontitis) dugoročno utječući na drugi kutnjak, ali dokazi za ovo su nesigurni. U istom istraživanju, nedovoljni su bili dokazi za donošenje zaključaka o riziku nastanka karijesa drugog kutnjaka.

Drugo istraživanje (RCT) je također imalo veliki rizik pristranosti. Mjerena je zbijenost zubi u ustima i otkriveno je da na zbijenost možda neće značajno utjecati je li umnjak kirurški odstranjen ili ne.

Kvaliteta dokaza

Procijenjeno je da su dokazi iz ova dva istraživanja niske ili jako niske razine sigurnosti te se u njih ne može pouzdati. Potrebna su dodatna istraživanja visoke kvalitete kako bi se podržala klinička praksa u ovom području.

Zaključak

Postoji nedostatak znanstvenih dokaza na kojima medicinski stručnjaci i zdravstveni osiguravatelji mogu bazirati terapijske odluke za asimptomatske, zdrave impaktirane umnjake. Doktori dentalne medicine bi stoga trebali biti vođeni kliničkom stručnošću i lokalnim ili nacionalnim kliničkim smjernicama, uzimajući pritom u obzir i želje pacijenta. U slučajevima kada asimptomatski, zdravi impaktirani umnjaci nisu izvađeni, potrebna je redovita kontrola doktora dentalne medicine koja će pomoći otkriti i sanirati bilo koji problem koji može nastati.