Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda literature bio je istražiti dokaze iz kontroliranih istraživanja o sigurnosti i učinkovitosti primjene puferiranih u odnosu na ne-puferirane tekućine koje se intravenski daju odraslim bolesnicima tijekom operacije.

Dosadašnje spoznaje

Tijekom operacije, odraslim bolesnicima se primjenjuju intravenske tekućine za sprječavanje ili liječenje prekomjernog gubitka tjelesnih tekućina i soli (dehidracija) i nadoknadu gubitka krvi. Neke od tih tekućina se sastoje od jednostavnih otopina soli u istim koncentracijama u kakvim se nalaze u stanicama i krvi, kao što su izotonične otopine; drugi tip su puferirane tekućine koje se odupiru promjenama kiselosti (pH) kada im se dodaju male količine kiselina ili baza. Puferirane tekućine sadrže dodatne elektrolite, uključujući kalij, magnezij i kalcij, tako da one više odgovaraju tekućini u krvi.

Obilježja uključenih istraživanja

Pretražili smo literaturu objavljenu do lipnja 2016. i pronašli 19 ispitivanja s ukupno 1096 odraslih bolesnika nasumično podijeljenih kako bi primili puferirane ili ne-puferirane tekućine. Dio uključenih ispitivanja se odnosio na manje operacije inače sposobnih i zdravih bolesnika. Ostala ispitivanja su analizirala ishode nakon manjih operacija kod visoko-rizičnih bolesnika, a pet ispitivanja je uključivalo bolesnike koji su podvrgnuti operaciji presađivanja bubrega. Ponovili smo pretraživanje u svibnju 2017 i odlučili da ćemo se baviti jednim novim ispitivanjem od interesa prilikom ažuriranja pregleda.

Ključni rezultati

Ukupni rezultati pokazuju da je broj smrtnih slučajeva bio nizak, te ne pružaju dokaze da je izbor tekućine - puferirana ili ne-puferirana - utjecao na broj smrti koje su se dogodile u vrijeme operacije u tri ispitivanja koja su ispitivala ovaj ishod (koji uključuje 267 ispitanika). Nismo našli razlike među skupinama u broju ispitanika čija je funkcija bubrega negativno povrijeđena. Analiza kliničkih ishoda sugerira da su puferirane tekućine jednako sigurna i djelotvorna alternativa ne-puferiranim tekućinama u odraslih bolesnika podvrgnutim operaciji. Vrijednost pH krvi nakon operacije je smanjena kod bolesnika koji su primali fiziološku otopinu (pH 7,32 u odnosu na 7,38), što sugerira da su puferirane tekućine povezane s manje slučajeva metaboličke acidoze. Skupina koja je primala fiziološku otopinu imala je više razine klorida i natrija u serumu od skupine koja je primala puferirane tekućine. To se moglo i očekivati, s obzirom da ispitanici u skupini koja je primala fiziološku otopinu, osim fiziološke otopine nisu primali druge elektrolite. Veća razina serumskih klorida uzrok je metaboličke acidoze.

Kvaliteta dokaza

Kvalitetu dokaza smo procijenili kao općenito umjerenu, iako je kvaliteta dokaza koji pokazuje učinke izbora tekućine na funkciju bubrega niska zbog prisutnosti drugih faktora koji su mogli utjecati na funkciju bubrega u tih ispitanika. Dokazi pokazuju velike varijacije u vrstama operacija koje su se obavljale, kao i u nadzorima nad primijenjenim volumenom tekućine tijekom ispitivanja. Prijavljeni ishodi također su varirali u velikoj mjeri među ispitivanjima, a neki su rezultati bili iskazani na način koji ne dozvoljavaju njihovo uključivanje u naše nalaze.