Istraživačko pitanje

Postoje različiti načini brige o zdravlju i stanju žena i djece tijekom trudnoće, porođaja i nakon porođaja - to se naziva "modeli skrbi". Ponekad je glavni zdravstveni radnik koji se brine za žene u tom razdoblju liječnik ginekolog-porodničar ili druga vrsta liječnika, a u nekim modelima skrbi to je primalja. Ponekad ginekolog-porodničar i primalja dijele odgovornost u toj skrbi. Jedan od tih modela skrbi naziva se "kontinuirana primaljska skrb" (engl. midwife-led continuity model). U tom modelu je primalja glavni zdravstveni radnik koji se brine za ženu i djete od prvog pregleda pa sve do prvih mjeseci nakon porođaja. U ovom Cochrane sustavnom pregledu je analizirano da li je zdravlje majki i djece bolje s kontinuiranim modelom primaljske skrbi u usporedbi s drugim modelima.

Zašto je ovaj Cochrane sustavni pregled važan?

Kontinuirana primaljska skrb omogućuje skrb koju pruža jedna primalja ili tim primalja tijekom trudnoće, porođaja i u ranom radoblju roditeljstva, i mnoge žene to cijene. Te primalje uključuju u skrb o ženi i djetetu i druge zdravstvene radnike prema potrebi. Modeli u kojima se o ženama i djeci prvenstveno skrbe ginekologzi-porodničari i obiteljski liječnici obično nisu u mogućnosti omogućiti kontinuirani kontakt s istom primaljom tijekom cijelog tog razdoblja. Važno je znati je li kontinuirani model primaljske skrbi siguran i je li koristan za majke i djecu.

Rezultati istraživanja

Pronađeno je 15 studija u kojima je sudjelovalo 17.674 majki i djece. Dokazi se odnose na studije objavljene do 25. siječnja 2016. Uključene su žene s niskim rizikom od komplikacija, kao i žene koje su imale povećan rizik, ali trenutno nisu imale nikakve probleme. Sve studije uključile su profesionalno educirane primalje. Niti jedna studija nije ispitala modele skrbi koji pružaju porođaj kod kuće. Korištene su pouzdane metode za analizu kvalitete dokaza. Ispitano je 7 glavnih rezultata: prijevremeni porođaj (prije 37. tjedna trudnoće), rizik od gubitka djeteta tijekom trudnoće ili u prvih par mjeseci nakon porođaja, spontani vaginalni porođaj (gdje porođaj nije induciran niti je porođaj potpomognut forcepsom), carski rez, instrumentalni vaginalni porođaj (u kojem se koristi forceps ili vakuum), je li međica ostala netaknuta (nije prerezana) i je li korištena regionalna analgezija (kao što je epiduralna).

Glavni koristan učinak kontinuirane primaljske skrbi uočen je kroz manju vjerojatnost primanja epiduralne analgezije. Osim toga, žene koje su bile u tom modelu skrbi imale su manje rezanja međice (epiziotomija) i instrumentalnih porođaja. Vjerojatnost spontanog vaginalnog porođaja također je bila veća. Nije bilo razlike u broju carskih rezova. Žene su imale manju vjerojatnost od prijevremenog porođaja i manji rizik od gubitka djeteta. Osim toga, žene su imale veću vjerojatnost da će se za njih tijekom porođaja brinuti primalja koju već poznaju. Ovaj Cochrane sustavni pregled literature nije utvrdio nikakve štetne učinke u usporedbi s ostalim modelima skrbi.

Uključeni klinički pokusi dali su dovoljno visoko-kvalitetnih dokaza za pouzdane glavne rezultate. Stoga su autori ovog sustavnog pregleda uvjereni da bi buduća istraživanja na ovu temu dala slične rezultate.

Što ti rezultati znače?

Većini žena trebalo bi ponuditi kontinuiranu primaljsku skrb. Takva skrb ima korisne učinke na majke i djecu, a nema štetnih učinaka. Ne može se pretpostaviti da bi isto vrijedilo za žene koje imaju komplikacije u trudnoći ili različite zdravstvene komplikacije jer takve žene nisu bile uključene u studije koje su ovdje analizirane.