Istraživačko pitanje Koji su učinci opetovanih izvođenja funkcionalnih zadataka, u usporedbi s placebom i uobičajenim tretmanima, u oporavku od moždanog udara?

Dosadašnje spoznaje Moždani udar uzrokuje poteškoće u pokretima, najčešće na jednoj strani tijela. Iako je određeni oporavak uobičajen nakon nekog vremena, jedna trećina ljudi i dalje ima poteškoće s time. Opetovano izvođenje funkcionalnih zadataka (npr. podizanje čaše) postupak je koji pomaže u oporavku sposobnosti pokretanja nakon moždanog udara. Takav se pristup temelji na zamisli koja podrazumijeva da ako želimo poboljšati svoje sposobnosti izvođenja zadataka, moramo vježbati jedan te isti zadatak mnogo puta, kao što smo primjerice naučili i pisati. Vrste zadataka i vrijeme koje ljudi provode vježbajući utječu na uspješnost takvog liječenja. Da bismo to dodatno istražili, osvrnuli smo se i na ostale različite aspekte opetovanog vježbanja koji mogu utjecati na uspješnost liječenja.

Obilježja uključenih istraživanja Pronađene su 33 kliničke studije na ovu temu s 1853 sudionika. Studije su sadržavale širok raspon zadataka, uključujući podizanje lopte, hodanje, ustajanje i kružni trening s različitim vježbama. Obuhvatili smo sve dokaze objavljene do lipnja 2016. godine.

Ključni rezultati U usporedbi s uobičajenom standardnom fizioterapijom i placebom, ljudi koji su izvodili funkcionalne zadatke postigli su mala poboljšanja u pokretima ruke i šake, prepješačenoj udaljenosti te mjerama pješačkih sposobnosti. Poboljšanja funkcionalnosti ruku i nogu očuvana su idućih šest mjeseci. Nije bilo dovoljno dokaza kojima bismo sa sigurnošću isključili rizik od štetnih događaja, kao što su padovi. Potrebna su daljnja istraživanja kojima bismo odredili najbolje vrste zadataka i bi li vježbanje kroz dulje vrijeme dalo bolje rezultate.

Kvaliteta dokaza Klasificirali smo kvalitetu dokaza kao nisku za funkcionalnost ruke, šake i donjih udova te kao umjerenu za duljinu pješačenja i funkcionalnu pokretnost. Kvaliteta dokaza za bilo koji ishod bila je ograničena zbog malobrojnih izvještaja o detaljima studija (naročito ranijih studija), nedosljednih rezultata pojedinih studija i malog broja sudionika u pojedinim uspoređenim skupinama nekih studija.