Problem

Važnost dojenja podupire Svjetska zdravstvena organizacija koja preporučuje da se sva djeca hrane isključivo ljudskim mlijekom od rođenja do šest mjeseci i da se dojenje nakon toga nastavi prikladnom dodatnom hranom. Sva djeca ne mogu se dojiti i tada je nužno izdajanje mlijeka.

Zašto je ovaj Cochrane sustavni pregled važan?

Djeca koja se ne hrane majčinim mlijekom imaju veći rizik za razvoj različitih zdravstvenih problema u novorođenačkoj dobi i kasnije. Majke izdajaju mlijeko da bi se bolje osjećale, da bi povećale količinu mlijeka za dijete.

Rezultati istraživanja

U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature pretražene su medicinske baze kako bi se pronašli klinički pokusi objavljeni do 21. ožujka 2016. Pronađen je 41 klinički pokus. U tim istraživanjima sudjelovalo je 2293 ispitanika, a 22 istraživanja s ukupno 1339 ispitanika sadržavalo je podatke uključene u analizu. Istraživanja su provedena u brojnim zemljama. Uključuju majke i djecu na odjelima za neonatologiju i zdravu djecu kod kuće. Rezultati ne pokazuju jasnu prednost jedne vrste izdajalice u odnosu na druge. Majke su bile zadovoljne tehnikama relaksacije i podrškom koju s primile u istraživanjima. Nije bilo razlike u kontaminaciji mlijeka kad su korištene različite metode izdajanja niti u boli dojke/bradavica.

Veći volumen mlijeka je izdojen kad su majke slušale glazbu ili kad su imale protokol opuštanja, kad su zagrijavale dojke, masirale dojke, kad su često izdajale mlijeko i kad je majka ranije počela izdajati mlijeko ranije nakon rođenja ako dijete nije moglo sisati. Izdajanje rukom ili izdajanje velikom električnom izdajalicom omogućilo je veću količinu proteina u mlijeku nego manualna izdajalica. Izdajanje rukom bilo je povezano s većom razinom natrija i manjom razinom kalija u usporedbi s korištenjem izdajalice. Razina masti/lipida bila je veća ako su žene masirale dojku tijekom izdajanja mlijeka izdajalicom. Nije utvrđena razlika u energetskom sadržaju mlijeka pri korištenju različitih metoda. Nijedna studija nije pitala majke jesu li one postigle svoje vlastite ciljeve vezano za izdajanje mlijeka. Niti jedna studija nije istražila troškove različitih metoda izdajanja. Među istraživanjima koja su analizirala izdajalice ili različite proizvode, 16 od 30 financirali su proizvođači tih uređaja. Sve sudije nisu opisale koju su osnovnu potporu dojilje imale na raspolaganju, osobito majkama čija su djeca u bolnici, uključujući pristup hrani i tekućini, mjesto za odmor pokraj djeteta i dostupnost educiranih zdravstvenih radnika.

Značenje rezultata

Dostupni dokazi pokazuju da djelotvorne metode uključuju početak izdajanja mlijeka vrlo brzo nakon rođenja ako dijete ne može sisati, opuštanje, masaža dojke, zagrijavanje dojke, izdajanje mlijeka rukom i korištenje jeftinijih izdajalica. Te metode mogu biti jednako učinkovite ili još učinkovitije u odnosu na velike i skuplje električne izdajalice za neke od promatranih rezultata. Najbolja metoda izdajanja mlijeka može se razlikovati ovisno o vremenu koliko je prošlo od rođenja, razlogu izdajanja i individualnim potrebama majke i djeteta. Znanstveni radovi o izdajanju mlijeka ne bi se trebali protumačiti kao poruka da je izdajanje rutinski dio dojenja. Umjesto toga, nužno je razmotriti je li izdajanje zaista potrebno prije nego se preporuči majci.