Dosadašnje spoznaje

Kolonoskopija je dijagnostička pretraga koja omogućuje otkrivanje malih izraslina (polipa) u crijevima pomoću savitljivih optičkih (fiberoptičkih) cijevi. Neki od tih polipa razviju se u karcinom. Iako je kolonoskopija najtočnija dostupna pretraga za otkrivanje tih izraslina, neki polipi - osobito ako su maleni - mogu se previdjeti zbog niza razloga, uključujući koliko dobro se polip može vidjeti u odnosu na podlogu normalne sluznice crijeva. Važno je prepoznati čak i male polipe koji su često preteče karcinoma. Prskanje bojom (kromoskopija) jedan je od jednostavnih načina kojim se mogu istaknuti polipi u odnosu na normalnu sluznicu crijeva i na taj način se mogu lakše uočiti.

Ciljevi ovog Cochrane sustavnog pregleda

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati može li ili ne kromoskopija poboljšati otkrivanje polipa u osoba koje dolaze na pretragu kolonoskopiju kako bi se vidjelo imaju li možda kolorektalni karcinom.

Obilježja studija

Nakon detaljnog pretraživanja literature u ovaj pregled uključeno je 7 studija u kojima je sudjelovalo ukupno 2.727 ispitanika. Uključene su studije koje su usporedile kromoskopiju i konvencionalnu kolonoskopiju cijelog debelog crijeva u osoba koje imaju rizik od razvoja polipa. Ispitanici su se razlikovali u tim studijima, ali za sve se smatralo da imaju nizak ili prosječan rizik od razvoja polipa.

Sve uključene studije randomizirale su (nasumično razvrstale) ispitanike u skupinu kojoj je napravljena stanardna kolonoskopija ili u skupinu kojoj je napravljena kromoskopija. Dvije studije su imale drugačiji ustroj - u njima je svim osobama najprije napravljena standardna kolonoskopija i uklonjeni su polipi ako su pronađeni. Nakon toga su ispitanici nasumično razvrstani u konvencionalnu kolonoskopiju ili u kromoskopiju. Cilj tih studija bio je odrediti broj dodatnih polipa koji se mogu naći korištenjem tih dviju metoda, a ne ukupan broj polipa.

Ključni rezultati

Analiza je pokazala da je stopa otkrivanja malih polipa bolja sa kromoskopijom za oko 90%. Analiza je pokazala još jedan rezultat koji ima čak i veću kliničku važnost, a to je da se pomoću kromoskopije za 30% povećava broj otkrivenih malih polipa koji se potencijalno mogu razviti u karcinom. Stopa otkrivanja nije se razlikovala u osoba s velikim polipima ili karcinomom jer se takve promjene lako mogu vidjeti standardnom kolonoskopijom. Nisu zabilježene nuspojave zbog uporabe kontrastne boje.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza nije bila optimalna zbog manjkave metodologije. Takve studije ne dozvoljavaju zasljepljivanje osobe koja radi pretragu. I neke druge nijanse u načinu kako su pstudije provedene mogle su utjecati na pouzdanost rezultata. Primjerice, u nekim je studijama standardizirano vrijeme koliko je trajao pregled u obje skupine, a u nekima nije. Budući trajanje pregleda može utjecati na broj otkrivenih polipa i ta standardizacija nije pokazatelj uobičajene prakse, rezultate tih studija je teško generalizirati. Drugi potencijalni uzroci razlika u rezulttima uključuju različite vremenske točke randomizacije (razvrstavanja ispitanika). Na primjer, u nekima je rađena samo jedna kolonoskopija, a u nekima prije drugog postupka. Također su se razlikovali i razlozi zašto su ispitanici bili na pretrazi - na primjer, ako se radi o osobama u općem programu ranog otkrivanja bolesti onda bi oni mogli imati manji broj polipa i manje uočljive polipe nego osobe koje se javljaju sa simptomima.