Istraživačko pitanje
Da li brzi test na viruse u hitnoj službi može utjecati na liječenje djece koja imaju simptome vrućice i probleme s disanjem?

Dosadašnje spoznaje
Djeca koja su inače zdrava, u dobi od 0 do 18 godina, a koja dolaze na hitnu službu s vrućicom i dišnim simptomima predstavljaju velik teret za zdravstveni sustav, kao i veliku brigu i troškove za roditelje i skrbnike. LIječnici često u takvim situacijama naručuju dijagnostičke pretrage i mogu propisati antibiotike ako nisu sigurni koji je uzroko bolesti te se boje mogućnosti da se radi o ozbiljnoj bakterijskoj upali. Međutim, u većini slučajeva vrućicu i dišne simptome djece uzrokuju virusi. Osim toga, u djece kod koje se utvrdi da je virus uzrok bolesti, rizik od ozbiljne bakterijske infekcije je vrlo nizak. U ovom Cochrane sustavnom pregledu ispitano je može li brzi test (pretraga) na viruse u hitnoj službi promijeniti terapiju koju propisuju liječnici za liječenje takve djece.

Obilježja studija
Analizirane su studije dostupne do srpnja 2014. Uključene su 4 prospektivne kontrolirane studije u kojima su sudjelovala prethodno zdrava djeca mlađa od 18 godina koja su došla na hitnu službu zbog vrućice i dišnih simptoma.

Ključni rezultati
Temeljem te 4 studije, u kojima je sudjelovalo 759 ispitanika, utvrđeno je da kod djece koja su prethodno bila zdrava i koja se javljaju u hitnu službu s vrućicom i dišnim simptomima provođenje brzih testova na viruse može smanjiti propisivanje antibiotika, ali taj trend nije bio statistički značajan. Međutim, utvrđeno je da brzi test na viruse smanjuje broj naručenih rendgenskih snimki prsišta djece. Liječnici također mogu naručiti pretrage krvi i mokraće. Stvarni učinak ove intervencije na učestalost naručivanja pretraga krvi i mokraće, kao i duljinu posjeta u hitnoj službi zahtijeva provedbu kliničkih pokusa s velikim brojem djece. Niti jedna od uključenih studija nije opisala nuspojave ili neželjene efekte istraživane intervencije.

Kvaliteta dokaza
Kvaliteta dokaza procijenjena je kao umjerena s obzirom na rizik od pristranosti, neizravnost podataka, nepreciznost podataka, pristranost u objavljivanju i nedosljednost. Iako niti jedna od studija nije bila zasljepljena (svi su mogli znati da se provodi testiranje), utjecaj brzog virusnog testa očituje se u mogućnosti pružanja dijagnostičke informacije. Zasljepljivanje liječnika stoga nije moguće i učinilo bi intervenciju besmislenom.