Istraživačko pitanje
Cilj ovog Cochrane sustavnoga pregleda jest utvrditi jesu li kvantitativne kulture respiratornih sekreta bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom i upalom pluća povezanom s mehaničkom ventilacijom učinkovitije u smanjenju smrtnosti negoli kvalitativne. Procijenjene su i promjene u korištenju antibiotika, duljina boravka u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) i mehanička ventilacija.

Dosadašanje spoznaje
Upala pluća (pneumonija) povezana s mehaničkom ventilacijom (engl. ventilator-associated pneumonia, VAP) je stanje koje se razvija u bolesnika mehanički ventiliranih više od 48 sati, što može značajno povećati smrtnost pacijenata JIL-a. Najbolji način dijagnosticiranja VAP-a i otkrivanja uzročnika (bakterije) nije utvrđen. Za dobivanje uzoraka respiratornih sekreta služe invazivne i neinvazivne tehnike. Kulture se mogu analizirati kvantitativno (bakterijskim rastom se razlikuje infekcija od kolonizacije donjih dišnih puteva s pomoću određenih graničnih vrijednosti) ili kvalitativno (prisutnost ili odsutnost patogenih mikroorganizama u kulturi). Razlog za korištenje kvantitativne kulture respiratornih sekreta iz uzorka bolesnika s VAP-om jest razlikovanje zaraznih organizama (onih s višom koncentracijom) od kolonizirajućih organizama (onih s nižom koncentracijom), čime se optimizira antibiotska terapija.

Značajke studija
Nakon pregleda 5064 članka, autori su pronašli tri randomizirana kontrolirana klinička pokusa (RCT) (1.240 ispitanika) koji su usporedili invazivne metode koje se koriste za kvantitativne kulture naspram neinvazivnih metoda koje se koriste za kvalitativne kulture. Dva dodatna RCT-a (127 ispitanika) usporedila su invazivne i neinvazivne metode koje se koriste za kvantitativne kulture. Za usporedbu invazivnih i neinvazivnih intervencija za dijagnosticiranje VAP-a autori su udružili svih pet RCT-a (1367 ispitanika).

Ključni rezultati
U tijeku trajanja studije ukupna smrtnost u skupini s kvalitativnim kulturama bila je 25,4 % (159/626) i a u skupini s kvantitativnim 23,1 % (142/614). Nije bilo statistički značajne razlike u smrtnosti između skupina s kvalitativnim i kvantitativnim kulturama (relativni rizik (RR ) = 0.91; 95% raspon pouzdanosti = 0.75 – 1.11). Kad su analizirane sve studije, ukupno je bilo uključeno 1367 pacijenata. U tijeku trajanja studije ukupna smrtnost u skupini s neinvazivnim uzimanjem uzoraka za kulturu bila je 26,6 % (184/692) a u skupini s invazivnim uzimanjem uzoraka za kulturu 24,7% (167/675). Usporedba invazivnih i neinvazivnih intervencija nije pokazala smanjenje smrtnosti (RR = 0.93; 95% CI = 0.78 – 1.11 ). Združeni podatci iz studija nisu potvrdili značajan utjecaj različitih tipova kultura na promjenu korištenja antibiotika, ali bila je značajna heterogenost između studija te određena sklonost prema nekim antibioticima što upućuje na značajnu pristranost (Eggerova regresija (prekinut: 1.909; standardna pogrješka: 0. 436; P vrijednost (dvostrana): 0. 048 )). Studija nije pokazala značajne razlike trajanja mehaničke ventilacije i boravka na JIL-u u skupinama s kvantitativnim nasuprot kvalitativnimj kulturama, niti u onima s invazivnim nasuprot neinvazivnim intervencijama.

Kvaliteta dokaza
Ukupno dokazi podržavaju umjereno čvrste zaključke u odnosu na cilj sustavnoga pregleda. Riječ ''umjereno'' se koristi zato što je veličina uzorka bila umjerena, iako je to bio najveći uzorak: pet randomiziranih kontroliranih kliničkih pokusa s ukupno 1367 ispitanika. Rezultati su bili dosljedni s obzirom na ishod smrtnosti, dane na mehaničkoj ventilaciji i dane u JIL-u. Ipak, rezultati su bili manje dosljedni u odnosu na promjene antibiotika.

Zaključak
Dokazi iz studija uključenih u ovaj pregled pokazuju da nema kliničke prednosti u uporabi kvantitativnih umjesto kvalitativnih kultura, niti u primjeni invazivnih umjesto neinvazivnih dijagnostičkih pristupa. Dokazi su aktualni do listopada 2014.