Istraživačko pitanje: Pogledani su svi dokazi iz literature vezani za učinke protokola odvajanja s mehaničke ventilacije (smjernice) koje koriste kliničari da bi smanjili vrijeme koje životno ugroženi odrasli bolesnici provedu na umjetnom disanju (mehaničkoj ventilaciji).

Dosadašnje spoznaje: Mehanička ventilacija pojedinim pacijentima može spasiti život. No dulje korištenje mehaničke ventilacije može biti štetno i uzrokovati komplikacije pluća, kao i komplikacije koje su posljedice nepokretnosti – primjerice stvaranje krvnih ugrušaka u nogama i plućima. Prema tome, važno je čim prije prepoznati kada su pacijenti spremni disati samostalno da bi se mogli skinuti s ventilatora. Obično je odluka o skidanju s mehaničke ventilacije prepuštena liječnicima, za što postoje određeni protokoli. Neka su istraživanja pokazala da protokoli vode do bolje prakse,ali ne postoje dokazi da njihova primjena ima stvarno koristan učinak za pacijente.

Datum pretraživanja: U sustavni pregled uključeni su dokazi dostupni do siječnja 2014.

Značajke studija: Objavljeni Cochrane sustavni pregled obuhvaća 17 studija s ukupno 2434 kritično bolesna muškarca i žene koji su zbrinuti u medicinskim, kirurškim, neurokirurškim i kombinirano medicinsko-kirurškim jedinicama intenzivne skrbi. Ova je studija uspoređivala upotrebu protokola za odvikavanje od mehaničkog disanja naspram standardnog oblika odvikavanja. Protokoli su analizirani u jedinicama intenzivne skrbi u Americi, Europi, Aziji i Australiji. Jedinice su zbrinjavale bolesnike sa srčanim bolestima, poteškoćama u disanju, ozljedama glave, traumom i nakon velikih kirurških zahvata. U 13 studija liječnici su koristili protokole za odvikavanje od mehaničkog disanja da bi smanjili trajanje mehaničke ventilacije. U 4 studije ventilatorska podrška je automatski smanjena putem računalnih programa koji su se pridržavali protokola.

Rezultati: U usporedbi s uobičajenim načinom rada, ukupno prosječno vrijeme potrošeno na ventilaciju smanjeno je za 26%. Trajanje odvikavanja smanjeno je za 70%, a vrijeme boravka u jedinici intenzivne skrbi smanjeno za 11%. Korišteni protokoli nisu uzrokovali nikakve štetne posljedice. Otkrivene su značajne varijacije u vrstama korištenih protokola, kriterijima kada početi odvikavanje, medicinskim stanjima pacijenata i načinom rada prilikom odvikavanja. To znači da nije moguće sa sigurnošću reći koji će protokol biti najbolji za pojedine pacijente.

Kvaliteta dokaza: Autori su ocijenili kvalitetu dostupnih dokaza kao srednju, s obzirom na trajanje ventilacije i štetne nuspojave i slabom na temelju trajanja odvikavanja i boravka u jedinici intenzivne skrbi. Dokazi su dobili takvu ocjenu jer rezultati nisu bili dosljedni u različitim studijama, a isto tako studije nisu prikazale dostatnu količinu detalja o načinu na koji su bile provedene.