U zemljama u razvoju mnogo djece umire od akutnog proljeva. Iako je obično uzrokovan bakterijom ili virusom, točni uzročnik je rijetko poznat zbog nepraktičnosti testova za testiranje. Za liječenje proljeva se preporučuje standardna terapija s rehidracijom na usta i korištenjem dodataka prehrani. Budući da su crijeva oštećena infekcijom, mnogi liječnici preporučuju razdoblje posta, nakon čega slijedi postupno uvođenje hrane, iako nedostaju dokazi o tome kada bi se točno "normalna" prehrana trebala ponovno uvesti U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu literature analizirali smo istraživanja koja su analizirala djecu kod koje je počelo rano uvođenje hrane (prvih 12 sati od početka rehidracije) i kasno uvođenje hrane (12 sati nakon početka rehidracije). Autori su pronašli 12 istraživanja koja su ispunjavala kriterije za uključivanje, u kojima je sudjelovalo ukupno 1283 djece mlađe od 5 godina od kojih je 1226 bilo analizirano (724 su imali rano uvođenje prehrane, 502 je imalo kasno uvođenje prehrane). U tim istraživanjima nije bilo značajne razlike između dviju grupe koji su imali nepredviđene intravensko davanje tekućine po potrebi (813 sudionika, 6 istraživanja) koji su imali epizodu povraćanja (466 sudionika, 5 istraživanja) i oni koji su razvili proljev u trajanju duže od 14 dana (522 sudionika, 4 istraživanja). Srednja dužina hospitalizacije je bila slična (246 sudionika, 2 istraživanja). Stoga nema dokaza koji bi ukazivali na to da rano probavljanje hrane povećava rizik od komplikacija nakon akutnog proljeva, kao što je potreba za intravenskim tekućinama ili povećava rizik od razvoja trajnog proljeva. Potrebno je daljnje istraživanje za potpuno ispitivanje ostalih pokazatelja kao što je trajanje proljeva i učinak na dobitak težine.