Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su dokazi iz kliničkih pokusa o djelotvornosti i sigurnosti metotreksata za održavanje mirovanja bolesti (remisije) u bolesnika s ulceroznim kolitisom. Pretražena je medicinska literatura objavljena do 26. lipnja 2014. godine.

Dosadašnje spoznaje

Što je ulcerozni kolitis?

Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva obilježena ponavljajućim epizodama aktivne bolesti, koje obično pogađaju rektum ili debelo crijevo ili oboje. Bolesnici s aktivnom bolesti mogu imati grčeve u trbuhu, pojačani nagon za stolicom i krvavi proljev. Kada simptomi prestanu, za pacijenta se kaže da je u remisiji.

Što je metotreksat?

Metotreksat je lijek koji potiskuje imuni odgovor i može smanjiti upalu povezanu s ulceroznim kolitisom.

Značajke istraživanja

Pronađene su tri studije koje uključuju ukupno 165 sudionika. Jedna studija (67 pacijenta) je uspoređivala oralni (uzet na usta) metotreksat (12,5 mg / tjedan) s placebom (npr. šećerne pilule ili lažni lijek), jedna studija (26 pacijenta) je uspoređivala oralni metotreksat (15 mg / tjedan) i sulfasalazin (3 g / dnevno) sa samim sulfasalazinom, a jedna studija (72 pacijenata ukupno, od kojih su 34 imala ulcerozni kolitis) je uspoređivala oralni metotreksat (15 mg / tjedan) sa 6-merkaptopurinom (1,5 mg / kg / dan) ili 5-aminosalicilnom kiselinom (3 g / dan). Dvije studije su bile procijenjene kao niskokvalitetne, a placebo-kontrolirana studija je procijenjena visokokvalitetnom.

Ključni rezultati

Broj pacijenata koji su uspjeli ostati u remisiji u roku od devet mjeseci je bio isti u skupini koja je uzimala metotreksat i u skupini koja je uzimala placebo. Ti rezultati nameću zaključak da metotreksat u toliko niskoj dozi (12.5 mg tjedno) ne može održati pacijente s neaktivnim ulceroznim kolitisom u remisiji. Međutim, taj zaključak je nesiguran zbog malog broja ljudi koji su sudjelovali u kliničkim pokusima uključenima u ovaj sustavni pregled.

Nema razlike u broju ljudi liječenih kombiniranom terapijom (metotreksat i sulfasalazin) i onih liječenih samim sulfasalazinom koji su ostali u remisiji 12 mjeseci. Taj rezultat je nesiguran zbog lošeg ustroja istraživanja i malog broja sudionika.

Druga mala studija nije pokazala nikakvu razliku između metotreksata i ostalih lijekova (6-merkaptopurin i 5-aminosalicilna kiselina) u omjeru sudionika koji su uspjeli ostati u remisiji. Ti rezultati su nesigurni zbog lošeg ustroja istraživanja i malog broja sudionika.

Nuspojave zabilježene u studijama uključuju leukopeniju (smanjenje broja bijelih krvnih stanica), migrenu, osip, mučninu i dispepsiju (probavne smetnje), blagu alopeciju (gubitak kose), blagi porast razine jetrenih enzima (aspartat aminotransferaza), nakupljanje gnoja u abdominalnom tkivu (peritonejski apsces), abnormalno niske razine albumina u krvi (hipoalbuminemija), i upalu pluća.

U ovom trenutku rezultati medicinskih ispitivanja ne podržavaju korištenje niske doze metotreksata uzetog na usta (12,5 mg do 15 mg tjedno) za održavanje remisije u osoba s neaktivnim ulceroznim kolitisom. Nije poznato hoće li viša doza oralnog metotreksata ili primjena metotreksata različitim putevima (npr. injekcijom), učinkovito održavati remisiju u osoba s neaktivnim ulceroznim kolitisom.

U budućim istraživanjima nužno je uključiti veći broj sudionika koji bi uzimali veću dozu metoreksata (15 do 25 mg tjedno). Buduće studije bi također trebale istražiti učinkovitost metotreksata koji se daje injekcijom. Rezultati takvih studija mogli bi riješiti nesigurnost oko primjene metotreksata kao terapije održavanja u pacijenata s neaktivnim ulceroznim kolitisom.