Istraživačko pitanje

Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao je kliničke pokuse u kojima je ispitano koje su terapije djelotvorne i sigurne za liječenje gubitka kose u žena.

Dosadašnje spoznaje

Najčešća vrsta gubitka kose u žena je tzv. gubitak kose „ženskog uzorka“. Za razliku od muškaraca, žene ne gube kosu potpuno nego se njihova kosa postupno stanjuje na vrhu i prednjem dijelu glave. Može se pojaviti u bilo koje vrijeme, počevši od puberteta pa do kasnijih razdoblja života. Međutim, najčešće se javlja u žena u menopauzi.

Dijagnoza gubitka kose postavlja se nakon pomnog uzimanja informacija od žene, uključujući i obiteljsku povijest bolesti. Potrebno je razmotriti različite moguće uzroke gubitka kose pa uz klinički pregled mogu biti potrebni i različite laboratorijske pretrage. Gubitak kose kod žena može negativno djelovati na samopouzdanje, umanjiti kvalitetu života te žena zbog gubitka kose može osjećati da nije privlačna, sram, neugodu i emocionalni stres. Ovaj Cochrane sustavni pregled literature istražio je u medicinskoj literaturi koji je pristup liječenju gubitka kose „ženskog uzorka“ najbolji, kako bi se ženama i kliničarima pomoglo u donošenju informirane odluke o primjerenim terapijama.

Obilježja studija

Pretraženi su svi raspoloživi dokazi iz literature objavljene do 7. srpnja 2015. godine. Uključeno je 47 studija u kojima je sudjelovalo 5290 žena. Srednja dob ispitanica u studijama bila je od 27 do 57 godina. Istraživači koji su proveli ovaj pregled literature procjenjuju da je više od pola uključenih studija imalo nejasan rizik od pristranosti, 16 ih je imalo visok rizik, a samo 5 studija nizak rizik od pristranosti. Financiranje je opisano u 26 od 47 studija. Te studije uglavnom su financirale farmaceutske tvrtke.

Ključni rezultati

Ovaj je Cochrane sustavni pregled utvrdio da je minoksidil djelotvorniji nego placebo. U 6 studija je udio žena koje su opisale barem umjeren ponovni rast kose bio duplo veći u skupini koja je primala minoksidil nego u skupini koja je primala placebo. To je potvrđeno u 7 studija analizom koju su napravili istraživači. U 8 studija je zabilježeno značajno povećanje broja vlasi po kvadratnom centimetru u skupini koja je primala minoksidil u odnosu na skupinu koja je primala placebo. Kvaliteta života procijenjena je samo u jednoj studiji i temeljem tih podataka nije bilo jasno je li došlo do značajnog poboljšanja u kvaliteti života ispitanica. Broj nuspojava bio je sličan u obje skupine. Te su nuspojave bile uglavnom blage, npr. svrbež, nadražaj kože, dermatitis i dodatni rast kože na područjima izvan vlasišta.

Četiri studije usporedile su minoksidil od 2% s minoksidilom od 5%, ali niti jedna studija nije pokazala razlike između te dvije koncentracije. Broj nuspojava nije se razlikovao između te dvije skupine. Minoksidil ne bi trebale koristiti trudnice i dojilje.

Tri studije usporedile su finasterid i placebo. Finasterid je odobren jedino za muškarce, za liječenje gubitka kose i povećane prostate. U jednoj od 3 studije analizirano je mišljenje ispitanica i istraživača, ali se pokazalo da nema razlike između finasterida i placeba. Broj vlasi poboljšao se jedino u skupini koja je primala finasterid, u studiji koja je imala samo 12 ispitanica, ali ne i u ostalim dvjema studijama (219 ispitanica). Nuspojave su analizirane samo u jednoj studiji i bile su slične u obje skupine. Istraživači u tim trima studijama nisu procijenili kvalitetu života.

Terapija laserskim češljem nije bila djelotvornija nego lažna terapija - ti se dokazi temelje na 2 studije s ukupno 141 ispitanice. Međutim, u obje studije opisano je važno povećanje rasta kose. Kvaliteta života nije istražena i nuspojave nisu analizirane po skupinama, zbog čega su ti podatci manje upotrebljivi.

Većinu drugih usporedbi istražile su pojedinačne studije pa nije bilo moguće donijeti nikakve čvrste zaključke o djelotvornosti i sigurnosti tih drugih intervencija.

Iako je općenito prihvaćeno da se vrlo brzo nakon prestanka liječenja kosa opet počne brzo gubiti, niti jedna od uključenih studija nije prikazala podatke o održivosti učinka koji je postignut terapijom, niti mogući učinak ponovnog rasta kose, primjerice tako što je analizirana količina vremena koja je ženama potrebna za uređivanje kose ili kroz uporabu perika.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza za većinu rezultata ocijenjena je kao umjerena do niska. Niža kvaliteta rezultata posljedica je neprikladnih metoda (npr. ispitanice su znale koju terapiju primaju) ili male veličine uzorka (mali broj ispitanica u studijama) zbog čega su rezultati manje precizni.