Ključne poruke
1. Nejasno je poboljšavaju li statini redovitost menstruacije, poboljšavaju li hirzutizam (pretjerana dlakavost) i smanjuju li količinu akni (prištići) i razinu testosterona (muški spolni hormon).
2. Nijedno istraživanje nije proučavalo spontanu ovulaciju.
3. Moguće je da statini ne povećavaju rizik od neželjenih učinaka, ali malo je dokaza koji to potvrđuju.

Što je sindrom policističnih jajnika?

Žene sa sindromom policističnih jajnika (engl. polycystic ovary syndrome, PCOS) mogu patiti od neredovitih menstruacija, hirzutizma (pojačana dlakavost na dijelovima tijela gdje su dlake uobičajene kod muškaraca, uključujući lice, prsa i leđa) i akni (prištići) uzrokovanih viškom androgena (visoke razine muških hormona). Može zahvatiti žene bilo koje dobi, ali je najčešći u žena koje imaju menstruaciju.

Načini liječenja sindroma policističnih jajnika

Statini su lijekovi koji pomažu u snižavanju razine ‚loših’ lipida (masti) u krvi kako bi se spriječile bolesti srca; također mogu spriječiti druga metabolička stanja. Visoka razina muških hormona (testosterona) jedno je od najistaknutijih obilježja sindroma policističnih jajnika. To nazivamo androgenim viškom te je povezano s nekoliko metaboličkih poremećaja kao što su otpornost na inzulin, dijabetes i povećan rizik od srčanih bolesti. Stoga bi snižavanje razine muških hormona moglo biti korisno za žene sa sindromom policističnih jajnika. Statini mogu ometati proizvodnju muških hormona, ali je nejasno mogu li izravno utjecati na snižavanje razine testosterona. Dugotrajna upotreba statina može imati neke rizike. Stoga je važno procijeniti koje su dobrobiti i rizici uzimanja statina za žene sa sindromom policističnih jajnika.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Htjeli smo saznati ima li bilo koja vrsta statina korisne učinke za žene sa sindromom policističnih jajnika koje ne planiraju trudnoću. Zanimao nas je utjecaj statina na sljedeće:

1. poboljšanje redovitosti menstrualnoga ciklusa i ovulacije;
2. smanjenje pojačane dlakavosti, akni i razine testosterona.

Također smo htjeli saznati imaju li statini ikakvih neželjenih učinaka. Ovo je obnovljena inačica sustavnog pregleda prvi put objavljenog 2011. godine.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Potražili smo istraživanja koja su uspoređivala statine s placebom (lažnim liječenjem), izostankom liječenja ili drugim lijekom u žena sa sindromom policističnih jajnika koje ne planiraju trudnoću. Zanimala su nas samo istraživanja u kojima je svakoj ženi bio nasumično dodijeljen samo jedan način liječenja. Takve vrste istraživanja obično daju najpouzdanije dokaze o učincima liječenja. Usporedili smo i saželi rezultate tih istraživanja i procijenili pouzdanost dokaza na temelju čimbenika kao što su metode i veličina istraživanja.

Što smo pronašli?

Pronašli smo šest istraživanja koja su obuhvatila ukupno 396 žena. Četiri su provedena u Europi (obuhvaćaju 265 žena), jedno u SAD-u (20 žena) i jedno u Iranu (11 žena). Tri su od tih šest istraživanja financirale farmaceutske tvrtke.

Ključni rezultati

Nejasno je poboljšavaju li statini redovitost menstrualnog ciklusa u usporedbi s placebom. Isto vrijedi i za upotrebu statina s metforminom u usporedbi s upotrebom samog metformina. Nijedno istraživanje nije zabilježilo povratak ovulacije. Nejasno je poboljšavaju li statini hirzutizam i smanjuju li količinu akni i razinu testosterona. Sva istraživanja koja su zabilježila neželjene učinke nisu pronašla jasne razlike između neželjenih učinaka u skupini žena koje su uzimale statine i skupini koja je primila drugu vrstu liječenja.

Koje su ograničenja dokaza?

Dostupan je mali broj istraživanja, većina ih je obuhvatila mali broj žena, a rezultati su među njima nedosljedni. Zbog toga je pouzdanost ovih dokaza vrlo niska.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 7. studenog 2022. godine.