Dosadašnje spoznaje

Anksioznizni poremećaji su jedan od najčešćih duševnih poremećaja. Morita terapija je sustavna psihološka terapija koja se temelji na istočnjačkoj filozofiji, a koristi se za liječenje anksioznosti već desetljećima. Ta terapija ohrabruje osobe s anksioznim poremećajima da prihvate anksioznost kao prirodan osjećaj, dok ih u isto vrijeme uključuje u konstruktivna ponašanja kroz četiri faze, koje redom uključuju odmor u krevetu u izolaciji, lagani rad, naporan rad i pripremu za normalan svakodnevni život. Prihvaćanje je samo preusmjeravanje pozornosti prema svrsishodnom ponašanju. Ljudima bude bolje kada prestanu pokušavati ukloniti anksioznost i počnu ispunjavati svoje želje učenjem i radom u svom stvarnom osobnom i socijalnom životu.

O djelotvornosti Morita terapije za liječenje anksioznih poremećaja dosta se raspravlja i mišljenja o djelotvornosti te terapije su podijeljena. Do danas nije proveden sustavni pregled (pregled literature u kojem se odaberu i kritički ocijene relevantna istraživanja) istraživanja snage dokaza Morita terapije za liječenje anksioznih poremećaja.

Karakteristike studija

Pretražene su znanstvene baze kako bi se pronašla randomizirana kontrolirana istraživanja (klinička istraživanja gdje su sudionici slučajnim odabirom raspoređeni u jednu ili više terapijskih skupina) koja su uspoređivala Morita terapiju s lijekovima ili drugim psihološkim terapijama (npr.  terapijama razgovorom), nikakvom terapijom ili listama čekanja (gdje osobe čekaju da bi primile terapiju) odraslih osoba s anksioznim poremećajima. Dokazi se odnose na literaturu dostupnu do prosinca 2014. godine. 

Ključni rezultati i kvaliteta dokaza

Pronađeno je sedam malih kineskih istraživanja s ukupno 449 sudionika koji su uključeni u pregled. Šest od sedam studija su imale podatke koje je bilo moguće analizirati: u tim studijama autori su procijenili Morita terapiju za generalizirani anksiozni poremećaj (dugotrajnu bolest koja vodi do toga da se ljudi osjećaju anksiozno u širokom spektru situacija i stanja; jedna studija), socijalna fobija (trajni strah od socijalnih situacija i blizine drugih ljudi; dvije studije) i opsesivno kompulzivni poremećaj (gdje osoba ima opsesivne misli i repetitivna ponašanja: tri studije). Međutim, te studije su bile male, neprecizne i sadržavale su značajne rizike od pristranosti, pa nije bilo moguće izvući zaključke o djelotvornosti Morita terapije za liječenje anksioznih poremećaja. Ovaj Cochrane sustavni pregled ukazuje da postoji potreba za kvalitetnim istraživanjima kako bi se mogla procijeniti djelotvornost Morita terapije za anksiozne poremećaje.