Cochrane istraživači su procijenili točnost komercijalno dostupnih brzih dijagnostičkih testova i njihovih prototipova (uključujući TUBEX, Typhidot, Typhidot-M, Test-it Typhoid i ostali testovi) za otkrivanje tifusne i paratifusne (crijevne) vrućice kod ljudi koji žive u zemljama gdje je procijenjeni broj pojedinaca s tom bolesti veći od 10 na 100 000 stanovnika. Ako su točni, ti testovi mogli bi zamijeniti dijagnostički test koji trenutno preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a to je kultura bakterija (test koji mjeri povećanje broja bakterija koje uzrokuju infekciju iz krvi pacijenta ili koštane srži).

Dosadašnje spoznaje

Tifusna i paratifusna vrućica su infekcije uzrokovane bakterijama Salmonella Typhi i Salmonella Paratyphi A. Pojam "crijevna vrućica" koristi se za opis obje infekcije. Crijevna vrućica se može teško dijagnosticirati, jer su znakovi i simptomi slični onima drugih infektivnih bolesti koje uzrokuju vrućicu poput malarije.

Preporučeni test za dokaz crijevne vrućice u osoba je porast bakterije Salmonella Typhi u hemokulturi. Najmanje 48 sati je potrebno za dobivanje rezultata nakon uzimanja hemokulture tako da zdravstveni radnici ne mogu imati dijagnozu istog dana kada se uzme hemokultura. Hemokultura može biti negativna i ako bolesnik ima crijevnu vrućicu. Test također zahtijeva kvalitetan laboratorij i obučeno osoblje koje često nije dostupno u zajednicama u kojima je česta pojava crijevne vrućice.

Brzi dijagnostički testovi (RDTs) su osmišljeni tako da budu jednostavni za korištenje i daju brzi rezultat bez potrebe vađenja krvi. Troškovi crijevne vrućice s brzim dijagnostičkim testovima (RDTs) bili bi značajno manji od troškova hemokultura i zahtijevaju manje edukacije osoblja.

Obilježja uključenih istraživanja

Cochrane istraživači su pretraživali dostupnu literaturu do 4. ožujka 2016. i uključili 37 studija. Većina obuhvaćenih studija je uključivala ispitanike iz Južne Azije. Većina ispitanika su bili odrasli, a u 22 studije su uključena i djeca. Svi brzi dijagnostički testovi su ispitivali samo bakteriju Salmonella Typhi.

Kvaliteta dokaza

Cochrane istraživači su procjenjivali kvalitetu podataka za svaku studiju. Studija visoke kvalitete koje su uspoređivale različite tipove brzih dijagnostičkih testova u istih ispitanika bilo je vrlo malo. Dvije trećine uključenih studija nisu koristili brze dijagnostičke testove u ispitanika koji su testirani uobičajenim dijagnostičkim metodama. Brojne studije su koristile ustroj istraživanja u kojem su korišteni slučajevi i kontrole (engl. case control study) koja može precijeniti preciznost brzih dijagnostičkih testova. U studijama koje su ocjenjivale RDT Typhidot često su bili nejasni i neodređeni rezultati, jer test ne može razlikovati akutnu epizodu infekcije od prethodne preboljele bolesti. Sve u svemu, sigurnost dokaza je bila niska u istraživanjima koja je ocijenila korisnost brzih dijagnostičkih testova za dijagnozu crijevne vrućice.

Ključni rezultati

Osjetljivost testova ukazuje na postotak bolesnika s pozitivnim rezultatom ispitivanja koji ispravno dijagnosticiraju bolesti. Specifičnost testova ukazuje na postotak pacijenata koji su ispravno prepoznati kao oni koji nemaju bolest. TUBEX je pokazao prosječnu osjetljivost od 78% i specifičnost od 87%. Typhidot studije, grupirane prema testovima Typhidot, Typhidot-M i TyphiRapid-Tr02, su pokazale prosječnu osjetljivost od 84% i specifičnost od 79%. Kada se razmatraju Typhidot studije s jasnim izvješćivanjem o neodređenim rezultatima, prosječna osjetljivost i specifičnost Typhidot bila je 78%, odnosno 77%. Test-It Typhoid i prototipovi (KIT) pokazali su prosječnu osjetljivost od 69% i specifičnost od 90%

Na temelju tih rezultata, u 1000 bolesnika s povišenom temperaturom kod kojih 30% (300 bolesnika) ima crijevnu vrućicu, očekivali bismo testove Typhidot koji pokazuju neodređene rezultate ili gdje testovi ne daju neodređene rezultate. Prosječno lažno negativan rezultat je bio u 66 bolesnika s crijevnom vrućicom, TUBEX lažno negativan rezultat u 66 ispitanika, a Test-Typhoid i prototipovi (KIT) lažno negativni u 93 ispitanika. U 700 ljudi bez crijevne vrućice, broj ljudi s pogrešno dijagnosticiranom crijevnom vrućicom (lažan pozitivan rezultat) je bio prosječno 161 s tim Typhidot testovima, 91 s TUBEX i 70 s Test-It Typhoid i prototipovima ( KIT). Te razlike u broju lažnih negativnih i lažno pozitivnih rezultata kod ispitanika iz različitih testova nisu statistički značajne. Ocjenjivani brzi dijagnostički testovi nisu dovoljno precizni da bi zamijenili hemokulturu u dijagnostičkom testiranju crijevne vrućice.