Programi socijalnih vještina (engl. social skills programmes, SSP) koriste bihevoralne terapije i tehnike za učenje pojedinaca kako izraziti emocije i svoje potrebe. Na taj način imaju veću mogućnost ostvariti svoje ciljeve, poboljšati odnose s drugim ljudima i samostalno živjeti, kao i slagati se s drugim ljudima te socijalno prilagoditi. Programi uključuju "učenje po modelu" (igranje uloga) koje je uvedeno kako bi se poboljšale opće "molekularne" vještine (kontakt očima, tečnost govora, geste) te "molarne" vještine (nošenje s negativnim emocijama, davanje pozitivnog odgovora) Programi poboljšavaju socijalnu izvedbu i smanjuju srest te poteškoće koje doživljavaju ljudi sa shizofrenijom. Programi socijalnih vještina mogu se uključiti kao dio rehabilitacijskog paketa za ljude sa shizofrenijom.

Glavni cilj ovoga Cochrane sustavnog pregleda je istražiti učinkovitost programa socijalnih vještina, u usporedbi sa standardnom skrbi ili radu u grupama, za ljude sa shizofrenijom. Pretraživanjem literature objavljene od 2006. do 2011. godine pronađeno je i uključeno 13 studija na tu temu u kojima je sudjelovalo ukupno 975 sudionika. Autori su izabrali sedam ishoda od interesa, svi podaci za ove ishode su ocijenjeni kao vrlo niske kvalitete. Pregledom literature utvrđeno je da su programi socijalnih vještina značajno bolji u usporedbi sa standardnom skrbi u svim mjerilima socijalnog funkcioniranja. Stope ponovnog javljanja simptoma (relapsa) su bile manje za socijalne vještine u usporedbi sa standardnom skrbi i utvrđena je značajna razlika u korist socijalnih vještina kada je u pitanju mentalno stanje ljudi. Kvaliteta života je također poboljšana kod programa socijalnih vještina u usporedbi sa standardnom skrbi. Međutim, kada se usporedi program socijalnih vještina s grupnom terapijom, nema značajnih razlika u socijalnom funkcioniranju, stopi relapsa, mentalnom stanju i kvaliteti života ljudi.

U usporedbi sa standardnom skrbi, programi socijalnih vještina mogu poboljšati socijalne vještine u ljudi sa shizofrenijom te smanjiti stope relapsa. Međutim, u ovome trenutku dokazi su ograničeni zbog toga što su nam dostupni samo podatci vrlo niske kvalitete. Kulturološke razlike također mogu ograničiti značaj ovog pregleda literature, jer su uključene studije uglavnom bile provođene u Kini. Ostaje stoga nejasno mogu li programi socijalnih vještina ili treninzi poboljšati socijalno funkcioniranje ljudi sa shizofrenijom u različitim uvjetima i to bi se trebalo ispitati u velikoj randomiziranoj kontroliranoj studiji koja će uključiti više kliničkih centara.

Sažetak na engleskom jeziku je pripremio Ben Gray, istraživač zaposlen u Zakladi McPin: http://mcpin.org/