Sistematski pregledi podrazumijevaju pregled i testiranja osoba koje se ne osjećaju bolesno, a sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, sprječavanja razvoja bolesti ili pružanja osjećaja sigurnosti. Sistematski pregledi su osnovni dio zdravstvenog sustava u nekim zemljama. Mnogima sistematski pregledi intuitivno imaju smisla, no iskustva iz programa probira za pojedine bolesti su pokazala kako bi koristi mogle biti manje od očekivanih, a štete veće. Jedna od mogućih štetnosti sistematskih pregleda je dijagnoza i liječenje stanja koja inače ne bi uzrokovala simptome ili smrt. Takve dijagnoze su suvišne i nose rizik od nepotrebne terapije.

U ovom Cochrane sustavnom pregledu pronađeno je 16 randomiziranih studija koje su uspoređivale grupu odraslih kojoj su sistematski pregledi bili ponuđeni s grupom kojoj nisu. Korišteni su dostupni rezultati 14 studija, koje su uključivale 182 880 sudionika. Devet je studija istraživalo rizik smrtnosti i uključivalo 155 899 sudionika i 11 940 slučajeva smrti. Nije bilo učinka na rizik od smrti, niti na rizik od smrti povezan sa srčano-žilnim bolestima ili tumorima. Nije utvrđen učinak na rizik od bolesti, no jedna studija je pronašla povećan broj sudionika kojima je dijagnosticiran visoki arterijski tlak i povišeni kolesterol, dok je druga studija pronašla povećan broj bolesnika s kroničnim bolestima. Jedno istraživanje je promatralo ukupan broj novih dijagnoza po sudioniku i pronašlo povećanje od 20% tijekom 6 godina, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nijedno istraživanje nije uspoređivalo ukupan broj novih recepata za lijekove, no dvije od četiri studije su pronašle povećan broj sudionika koji su koristili lijekove za terapiju povišenog arterijskog tlaka. Dvije od četiri studije su pronašle kako se sudionici nakon sistematskih pregleda osjećaju donekle zdravijima, no ovaj rezultat nije pouzdan. Nije pronađeno da sistematski pregledi imaju utjecaja na broj hospitalizicija, invaliditet, brigu, broj uputnica specijalistima, dodatnih posjeta liječnicima ili na izostajanje s radnih mjesta, no većina ovih ishoda je bila loše proučena. Nijedno istraživanje nije pratilo broj dodatnih pretraga nakon pozitivnih testova probira, kao ni broj operacija.

Jedan od razloga izostanka učinka sistematskih pregleda bi mogao biti taj da liječnici obiteljske medicine prepoznaju i interveniraju kada posumnjaju kako bi pacijent mogao imati visoki rizik od razvoja bolesti već pri pregledima zbog drugih, nepovezanih razloga. Također, moguće je kako osobe s visokim rizikom od razvoja bolesti ne obavljaju sistematske preglede. Većina ovih istraživanja je zastarjela, što čini rezultate manje primjenjivima na današnje prilike, budući da su se terapijski postupci i sami čimbenici rizika promijenili.

Uzevši u obzir veliki broj ispitanika, smrtnih slučajeva i duge periode praćenja koji su korišteni u istraživanjima, te činjenicu kako nema smanjenja stope smrtnosti od srčano-žilnih bolesti i tumora kod osoba koje su bile na sistematskom pregledu, malo je vjerojatno da su sistematski pregledi korisni.