Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature promatrani su učinci zagrijavanja tijela prijenosom topline kroz površinu kože kako bi se spriječile komplikacije prouzročene nenamjernom niskom temperaturom tijela (hipotermija) u odraslih koji su podvrgnuti kirurškom zahvatu.

Dosadašnje spoznaje

Sedativi i anestezija ometaju reguliranje tjelesne temperature u tijelu i tako mogu dovesti do neplanirane hipotermije tijekom i neposredno nakon operacije. Duga razdoblja izlaganja velikih površina kože niskim temperaturama u operacijskim dvoranama također mogu doprinijeti tom problemu. Hipotermija može dovesti do neugodnijeg procesa oporavka pacijenata koji se često bude uz zimicu i tresavicu, što je nenamjeran odgovor tijela na hladnoću kojim se povećava proizvodnja topline. Hipotermija također može biti povezana s neželjenim događajima, kao što su infekcije i komplikacija rane, komplikacije srca i cirkulacije, povećano krvarenje i veća potreba za transfuzijom krvi.

Kako bi se izbjegla takva nenamjerna hipotermija, koristi se nekoliko različitih tipova aktivnog sustava zagrijavanja kako bi se toplina prenijela na tijelo pacijenta kroz kožu, neposredno prije ili tijekom operacije, ili oboje.

Značajke istraživanja

Ovaj pregled literature uključuje 67 randomiziranih kontroliranih studija (s ukupno 5438 ljudi). Ispitivanja obuhvaćaju pacijente svih uzrasta i oba spola koji su podvrgnuti svim vrstama operacija. Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do listopada 2015. Četrdeset pet ispitivanja je usporedilo sustav zagrijavanja s kontrolnom intervencijom, 18 je usporedilo različite tipove sustava zagrijavanja, a 10 različite oblike rada istog sustava zagrijavanja. Zagrijavanje pomoću forsiranog zraka (engl. forced air) je bilo najčešće ispitivano.

Ključni rezultati

Aktivno zagrijavanje imalo je neke korisne kliničke učinke na pacijenta. U jednom ispitivanju smanjen je rizik glavnih komplikacija srca i cirkulacije kod ljudi sa teškim bolestima tog sustava, no dokazi ostaju neuvjerljivi. Aktivno zagrijavanje smanjuje stopu infekcije i komplikacije kirurških rana. Taj efekt je prikazan u dvama vrlo velikim ispitivanjima kod pacijenata koji prolaze abdominalne operacije; zagrijavanje forsiranim zrakom je primijenjeno isključivo prije operacije u jednoj studiji, dok je u drugoj primijenjen tijekom operacije. Pacijenti koji su primali aktivni sustav zagrijavanja imali su oko jednu trećinu rizika od postoperativne zimice i tresavice u usporedbi s onima koji su primali kontrolni tretman (29 ispitivanja, 1922 ljudi). Toplinska udobnost povećana je za pacijente u usporedbi s kontrolnom intervencijom (10 ispitivanja koja uključuju 700 ljudi). S druge strane, zagrijavanje je imalo malu ili nikakvu razliku na rizik od smrti, gubitak krvi ili na potrebu za transfuzijom krvi. Nisu pronađene razlike u broju srčanih udara koji nisu bili smrtonosni, u tjeskobi ili boli, usporedno sa ljudima u kontrolnoj skupini.

Istraživanja uključena u ovaj pregled literature nisu omogućila donošenje zaključka o tome koji je sustav zagrijavanja bolji. Međutim, u jednom ispitivanju postojala je indikacija na nizak rizik sustavne pogreške da su rezultati bolji kad je sustav zagrijavanja bio produžen na vrijeme prije operacije kod pacijenata podvrgnutih abdominalnoj operaciji. Mogle su se dobiti samo ograničene informacije iz znanstvenih radova u pogledu štetnih posljedica. U nekim slučajevima istraživanja su pokazivala da nije bilo štetnih posljedica.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza bila je niska za infekcije kirurškog reza, te srčane i cirkulacijske komplikacije. To je zato što je jako malo istraživanja, s malim brojem događaja, opisalo te rezultate, iako su ta istraživanja bila dobro ustrojena. Pacijenti su se razlikovali po vrstama operacije, s različitim složenostima i trajanjem, vrsti anestezije, dobi pacijenta, ozbiljnosti stanja i drugim bolestima. Istraživanja nisu dugo trajala, čime je otežano otkrivanje kliničkih učinaka. Ovi rezultati su također pod jakim utjecajem drugih procesa koji se odvijaju tijekom operacije koje nisu procijenjene u ovom sustavnom pregledu literature. Dok neka istraživanja primjenjuju jednu intervenciju, druga koriste dvije ili više intervencija u kombinaciji, i/ili uključuju i druge metode pasivnog zagrijavanja. Kontrolna skupina nije se uvijek sastojala od "čiste kontrole" bez aktivnog grijanja, a ponekad su pacijenti također dobili i još jednu intervenciju kao dio uobičajene skrbi. Svi ti razlozi mogu objasniti različitosti koje su uočene za neke ishode između pojedinih studija. Temperatura u kontrolnoj skupini možda je bila strože kontrolirana, s obzirom na sada široko rasprostranjenu svijest o opasnosti od hipotermije.