Istraživačko pitanje

Ovaj Cochrane sustavni pregled je kritički procijenio trenutne dokaze iz objavljenih istraživanja o učincima probiotika za sprječavanje upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom.

Dosadašnje spoznaje

Upala pluća povezana s mehaničkom ventilacijom je stanje koje se može pojaviti u pacijenata koji su bili mehanički ventilirani više od 48 sati; ona može značajno povećati vjerojatnost smrti pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja. Usprkos preventivnim mjerama i napretcima u antimikrobnoj terapiji, upala pluća povezana s mehaničkom ventilacijom druga je najčešća bolnička infekcija u SAD. Povezana je s povećanom vjerojatnošću za razvitak bolesti i smrt, kao i s povećanim troškovima liječenja. Vjeruje se da probiotici mogu pojačati funkciju crijevne barijere, što može biti klinički korisno. Ipak, do sada nema jasnog dokaza koji bi odredio jesu li probiotici povezani s boljim kliničkim ishodima.

Značajke studija

Pronađeno je osam studija s 1083 sudionika u kojima se uspoređivalo djelovanje probiotika i djelovanje placeba u svrhu prevencije upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom. Studije su provođene u razdoblju od 2006. do 2011. u Kini, Francuskoj, Grčkoj, Sloveniji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD. Financirane su iz različitih izvora, uključujući bolnice/Nacionalnu zdravstvenu službu, farmaceutske tvrtke i Nacionalni institut zdravlja. U studijama koje su promatrale razlike među spolovima, bilo je 611 muškaraca i 378 žena. Dokazi se odnose na istraživanja objavljena do rujna 2014.

Ključni rezultati i kvaliteta dokaza

Rezultati pronađenih istraživanja pokazuju da su probiotici povezani sa smanjenjem broja slučajeva upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom. Ipak, kvaliteta dokaza je niska i isključenje jedne studije koja nije na odgovarajući način definirala upalu pluća povezanu s mehaničkom ventilacijom povećava nesigurnost dokaza. Rezultati svih ostalih prijavljenih ishoda (uključujući smrtnost, pojavu proljeva, duljinu boravka u jedinicama intenzivnog liječenja, trajanje mehaničke ventilacije i opću uporabu antibiotika) bili su nesigurni u odnosu na usporedbu među skupinama koje su primale antibiotike, placebo ili standardnu terapiju. Pojava proljeva opisana je u polovini uključenih studija, što je pokazalo da nema jasnog dokaza razlike između uporabe probiotika naspram standardnog lijeka ili placeba. Kvaliteta dokaza je općenito bila niska i veoma niska od studije do studije. Zbog proturječnosti prije objavljenih sustavnih pregleda i nesigurnosti rezultata ovih istraživanja, postoji potreba za daljnjim, većim i bolje organiziranim studijama.