Istraživačko pitanje:
U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su dokazi o učinkovitosti antihistaminika u liječenju simptoma prehlade. Pronađeno je 18 istraživanja koja su uključila 4342 ispitanika.

Dosadašnje spoznaje:
Prosječno mala djeca prebole 6-8 prehlada godišnje, a odrasli 2-4. Simptomi prehlade uključuju grlobolju, začepljen nos i curenje, kihanje i kašljanje. Prehladu uzrokuju virusi i uglavnom prođe bez liječenja za jedan do dva tjedna. Prehlada uzrokuje velik broj bolovanja i izostanke iz škole.

Budući da za prehladu nema lijekova, liječe se simptomi. Antihistaminici su učinkoviti za alergijske simptome kao što je peludna hunjavica. Simptomi povezani s nosom su slični u peludne hunjavice i prehlade te su provedene studije koje su istražile poboljšanja prehlade primjenom antihistaminika.

Obilježja studija:
Dokazi se odnose na studije dostupne do kolovoza 2015.

Studije su uključile odrasle i djecu s prehladom. Nisu uključene studije u kojima su ispitanici bolovali od peludne hunjavice, astme ili ekcema. Učinak različitih antihistaminika je uspoređen s placebom. Ublažavanje težine ili skraćenje osjećaja bolesti i/ili specifičnih simptoma, primjerice začepljeni nos, curenje ili kihanje, je smatrano dobrim učinkom. Također je ispitana učestalost nuspojava antihistaminika u odnosu na placebo.

Budući da prehlada obično traje 7-10 dana, studije su bile kratke. Ispitivan je neposredni učinak lijekova te učinak nakon 6-10 dana. Većina studija je bila kvalitetna, ali u nekima su podaci bili nedostatni za procjenu kvalitete. Odlične kvalitete je bilo 5 od 16 studija na odraslima i jedna od ukupno dvije na djeci.

U svim studijama je novčana potpora farmaceutske industrije bila u obliku istraživačke potpore, donacije lijekova ili su istraživači bili njihovi zaposlenici.

Ključni rezultati.
U odraslih je nađen kratkotrajni povoljan učinak s ublažavanjem simptoma nakon 1-2 dana liječenja (45% ispitanika se bolje osjećalo u odnosu na 38% liječenih placebom), ali nije bilo razlike između antihistaminika i placeba u srednjem i duljem razdoblju liječenja. Ublažavajući učinak antihistaminika na curenje nosa i kihanje je bio premali, a uključuje rizik sedacije kao nuspojavu (9% prema 5,2% za placebo). Istraživanja u djece su bila manja i lošije kvalitete te je nedostajao dokaz učinkovitosti.