Dosadašnje spoznaje: Pregledani su dokazi koji analiziraju mogu li školska pravila vezana za pušenje spriječiti započimanje pušenja adolescenata, jer bi se mogli pribaviti dokazi da školsko okružje može utjecati na početak pušenja mladih ljudi. Školska pravila vezana za pušenje imaju za cilj regulaciju toga hoće li i gdje će učenici pušiti, pušenja odraslih, te kazni za učenike koji su zatečeni da puše. Također je vrijedno saznati mogu li određene komponente takvih pravila povećati njihov utjecaj. Te su komponente one poput zabrane pušenja za studente i/ili nastavnike, njihov utjecaj, razine provedbe, strategije nadgledanja, sankcije za studente ili nastavnike koji su zatečeni da puše te organiziranje programa prestanka pušenja.

Značajke studija:Pretraživanje literature je provedeno u svibnju 2014. godine. Pronađeno je jedno „klaster“ randomizirano kontrolirano istraživanje u Kini za koje je nađen visok rizik od pristranosti. Također su analizirani rezultati iz 24 opservacijske studije da bi se formirala hipoteza za buduća istraživanja.

Ključni rezultati:U jedinom uključenom randomiziranom pokusu s 1807 sudionika, intervencija nije značajno utjecala na pušačke navike studenata. Većina opservacijskih studija pokazala je da škole sa strogo provođenim pravilima, zabranom pušenja proširenom na vanjske prostore, koja se odnosila i na nastavnika te u koju su bile uključene sankcije za prijestupnike, uz pomoć za prestanak pušenja i potporu kroz programe za prevenciju, nije pokazala značajnu razliku u učestalosti pušenja u usporedbi sa školama koje provode slaba ili nikakva školska pravila.

Kvaliteta dokaza:Nisu pronađena značajna visoko-kvalitetna pokusna istraživanja. Veliko ograničenje unutar opservacijskih studija bilo je korištenje vrlo različitih definicija izloženosti. Postoji velika raznolikost među formatima školskih pravila, koje mogu uključivati nekoliko različitih značajki, a to stvara poteškoće pri njihovu uspoređivanju. Samo je nekoliko istraživanja bilo temeljeno na pravilima definiranim u pisanim dokumentima, dok je većina informacija prikupljena kroz razgovore s ravnateljima škola, nastavnicima ili administratorima. S obzirom na metode analize, neka istraživanja nisu spomenula prilagodbe na potencijalne zbunjujuće čimbenike dok je u drugima bila velika raznolikost među čimbenicima uzetima u obzir za prilagodbu. Istraživanja se razlikuju prema statističkim metodama korištenim za ispitivanje povezanosti između školskih pravila i pušačkih navika.

Zaključci:Iz trenutno dostupnih podataka ne mogu se izvući zaključci o djelotvornosti školskih pravila usmjerenih na prevenciju pušenja. Potrebna su velika, moguće multi-centrična istraživanja, koja koriste eksperimentalni ili polu-eksperimentalni ustroj da bi se procijenila djelotvornost takvih pravila. Značajke koje bi se mogle proučavati stupanj formalnosti, sudionici na koje se odnose pravila, proširenje zabrane (unutarnji prostori ili izvanjski školski prostori), razina provedbe, sankcije za prijestupnike, pomoć s prestankom pušenja u kombinaciji s prevencijom i aktivnostima obrazovanja.

Autori ovoga sustavnoga pregleda nisu primili nikakva vanjska financiranja ili novčane dodatke za potporu izradbi sustavnoga pregleda i nemaju nikakvog potencijalnog sukoba interesa.