Što je cilj ovog pregleda?

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda literature je procijeniti učinke programa kojeg koristi Svjetska zdravstvena organizacija, a koji se bavi integriranim liječenjem dječjih bolesti. Cochrane istraživači su tražili sve potencijalno relevantne studije i pronašli četiri studije koje zadovoljavaju kriterije uključenja u pregled literature.

Ključne poruke

Ovaj pregled pokazuje da bi korištenje strategije integriranog liječenja dječjih bolesti Svjetske zdravstvene organizacije moglo dovesti do smanjenja broja smrtnih slučajeva među djecom od rođenja do pete godine života. Učinci takve integrirane strategije liječenja na druge elemente,kao što su bolesti ili kvaliteta skrbi, su bili različiti u analiziranim studijama, a postojeći dokazi za to su vrlo nepouzdani. U budućim studijama znanstvenici bi trebali istražiti kako se strategija integriranog liječenja dječjih bolesti može najbolje provesti.

Što se proučavalo u pregledu?

Više od 7,5 milijuna djece u svijetu umire svake godine prije navršenih pet godina. Većina su iz siromašnih zajednica i žive u najsiromašnijim zemljama. Ta djeca imaju veću vjerojatnost od drugih da će patiti od pothranjenosti i razviti infekcije kao što su novorođenačka sepsa, ospice, proljev, malarija i upala pluća.

Učinkovite strategije za prevenciju i liječenje bolesne djece su dostupne, ali ne dolaze do njih. Jedan razlog za to je da su zdravstvene usluge često predaleko ili su preskupe. Zdravstvenim ustanovama u tim okolnostima često nedostaje materijala za rad i dobro educiranih zdravstvenih radnika. Osim toga, bolesno dijete može imati nekoliko zdravstvenih problema u isto vrijeme, i to može zdravstvenim radnicima otežati postavljanje dijagnoze i liječenje.

U 1990-tim je Svjetska zdravstvena organizacija razvila strategiju pod nazivom integrirano liječenje dječjih bolesti, kako bi pokušala pomoći u rješavanju tih problema. Ta strategija pomaže spriječiti smrt i bolest uz poboljšanje kvalitete skrbi za bolesnu djecu u dobi do pet godina. Strategija se sastoji od tri dijela.

- Usavršavanje zdravstvenih radnika kroz edukaciju i smjernice.

- Poboljšanje upravljanja i organizacije zdravstvenih sustava, uključujući pristup materijalima za rad.

- Posjet domovima i zajednicama kako bi se promovirala praksa dobrog odgoja djece i dobre prehrane, uz poticanje roditelja da dovedu svoju djecu na kliniku kada su djeca bolesna.

Svjetska zdravstvena organizacija potiče zemlje da prilagode tu strategiju svojim nacionalnim okolnostima. Dječje bolesti koje su prioritet, a i načini na koje se usluge dostavljaju, mogu se razlikovati od zemlje do zemlje.

Koji su glavni rezultati pregleda?

Ovaj Cochrane pregled je uključivao četiri studije koje su procijenile učinkovitosti strategije integriranog liječenja dječjih bolesti. Te studije su bile provedene u Tanzaniji, Bangladešu i Indiji. Strategija je vrlo različito korištena u studijama. Primjerice, studija iz Tanzanije je provodila edukaciju zdravstvenih radnika i poboljšala ponudu lijekova, ali nije uključivala kućne posjete ili aktivnosti u zajednici. Studija iz Bangladeša je angažirala nove zdravstvene radnike, dok je educirala postojeće zdravstvene radnike. Dvije indijske studije su bile usmjerene na novorođenčad, kao i stariju djecu.

Ovaj pregled je pokazao da korištenje strategije integriranog liječenja dječjih bolesti:

- može dovesti do smanjenja broja smrtnih slučajeva među djecom od rođenja do pet godina (dokaz niske pouzdanosti);

- može imati mali ili nikakav učinak na broj djece koja pate od zaostajanja u rastu (dokaz niske pouzdanosti)

- vjerojatno ima mali ili nikakav učinak na broj djece koja tjelesno propadaju (dokaz umjerene pouzdanosti)

- vjerojatno ima mali ili nikakav učinak na broj djece koja primaju cjepivo protiv ospica; i

- može dovesti do različitih rezultata o broju roditelja koji traže liječenje za svoje dijete kad je bolesno.

Nije poznato ima li analizirana strategija ikakav učinak na način na koji zdravstveni radnici liječe uobičajene bolesti, zato što je pouzdanost dokaza procijenjena kao vrlo niska.

Nije poznato ima li strategija ikakav učinak na broj majki koje isključivo doje svoje dijete, zato što je pouzdanost dokaza procijenjena kao vrlo niska.

Niti jedna od uključenih studija nije procjenjivala zadovoljstvo majki i korisnika usluga ispitane strategije.

Koliko su ažurni ovi dokazi?

Dokazi se odnose na studije objavljene do 30. lipnja 2015.