Ključne poruke

- Nema dokaza visoke razine pouzdanosti koji bi podržali korištenje testova probira za rak usne šupljine i stanja koja mogu dovesti do raka usta u općoj populaciji.
- Liječnici opće dentalne medicine i zdravstveni djelatnici trebali bi paziti na znakove oralnih potencijalno malignih poremećaja i malignih bolesti tijekom obavljanja rutinskih oralnih pregleda za druge uobičajene oralne lezije/stanja.

Otkrivanje raka usne šupljine

Karcinom usne šupljine (oralni karcinom) ozbiljno je stanje i samo polovica onih kod kojih se bolest razvije preživjet će nakon 5 godina. Česti razlog tome je kasno otkrivanje bolesti. Rano otkrivanje, kada je oralni karcinom malen ili u stanju koje prethodi malignome ili u obliku lezije (koja može postati rak) može dovesti do jednostavnijeg liječenja i boljih ishoda. Zbog toga bit trebalo znati koliko su različite vrste testova dobre u ranom otkrivanju oralnog karcinoma i lezija koje mu prethode.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Cilj ovog pregleda bio je saznati točnost različitih testova probira za rak usne šupljine i stanja koja mogu dovesti do raka usta.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretraživana su istraživanja koja su ispitivala točnost različitih testova probira u otkrivanju raka usta ili potencijalno malignih lezija. Dijagnozu raka usne šupljine ili potencijalno malignih lezija postavili su kliničari ili patolozi, ili alternativno praćenjem pacijenata. Uspoređeni su i sažeti rezultati istraživanja te je procijenjena pouzdanost dokaza s obzirom na čimbenike poput metoda istraživanja i veličine uzorka.

Rezultati istraživanja

U ovaj je sustavni pregled uključeno 18 istraživanja s ukupno 72,202 sudionika, a koja su objavljena između 1986. i 2019. godine. Ova istraživanja procjenjivala su konvencionalni oralni pregled (KOP) ili vizualni pregled (10 istraživanja), samopregled usta (četiri istraživanja) i probir na daljinu (tri istraživanja). Jedno randomizirano kontrolirano ispitivanje izravno je uspoređivalo konvencionalni oralni pregled uz vitalno ispiranje s konvencionalnim oralnim pregledom.

Nijedno istraživanje nije procjenjivalo točnost krvnih testova ili testova sline.

Postojale su značajne razlike uključenih sudionika, okruženja, učestalosti raka usne šupljine ili potencijalno malignih lezija i načinu na koji su različiti testovi provedeni pa objedinjavanje podataka nije bilo moguće.

- Većina istraživanja procjenjivala je točnost različitih konvencionalnih oralnih pregleda (10 istraživanja, 25,568 sudionika). Prevalencija raka usta ili potencijalnih malignih lezija u ovim istraživanja kretala se od 1% do 51%. Za sedam istraživanja koja su imala prevalenciju od 10% ili nižu, što je usporedivo s općom populacijom, osjetljivost konvencionalnih oralnih pregleda (udio točno pozitivnih) bila je od 0,50 do 0,99, a specifičnost (udio točno negativnih) od 0,94 do 0,99.

- Dokazi za samopregled usta (4 istraživanja, 35,059 sudionika) ii probir na daljinu (3 istraživanja, 3,600 sudionika) bili su ograničeni.

Koja su ograničenja ovog sustavnog pregleda?

Ukupna pouzdanost dokaza za konvencionalni oralni pregled bila je niska zbog razlika između istraživanja i reprezentativnosti uzoraka. Ukupna pouzdanost dokaza za samopregled usne šupljine i probir na daljinu bila je vrlo niska zbog razlika u istraživanjima, reprezentativnosti uzoraka i nepreciznosti.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do listopada 2020. godine.