Istraživačko pitanje

Pregledani su dokazi o učinku liječenja alergijske bronhopulmonarne aspergiloze protu-IgE terapijom u ljudi s cističnom fibrozom.

Dosadašnje spoznaje

Cistična fibroza je genetski nasljedna bolest koja nije rijetka u Zapadnom svijetu. Alergijska bronhopulmonarna aspergiloza je plućna bolest uzrokovana ekstremnom osjetljivošću na gljivu Aspergillus i može se pojaviti u 2% do 15% ljudi s cističnom fibrozom. Kortikosteroidi i lijekovi protiv gljiva (antifugalna terapija) su osnova liječenja alergijske bronhopulmonarne aspergiloze, no dugotrajnija ili ponavljana primjena kortikosteroida može dovesti do ozbiljnih nuspojava. Alergijska bronhopulmonarna aspergiloza pojavljuje se kao posljedica djelovanja protutijela IgE (vrsta proteina u tijelu koja je dio imunološkog sustava). Lijek koji djeluje protiv tih IgE protutijela (protu-IgE terapija), kao što je omalizumab, može biti potencijalni lijek za alergijsku bronhopulmonarnu aspergilozu u ljudi s cističnom fibrozom. Lijek se daje kao potkožna injekcija svaka dva do četiri tjedna. Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda je bio ispitati ima li učinka liječenje alergijske bronhopulmonarne aspergiloze protu-IgE terapijom u ljudi s cističnom fibrozom i ukazati na moguće nuspojave.

Datum pretraživanja literature

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do 27 srpnja 2015.

Značajke istraživanja

U sustavni pregled mogli smo uključiti samo jednu malu studiju (14 sudionika), a i ta je bila rano prekinuta jer nije prikupljen dovoljan broj ispitanika koji bi sudjelovali u istraživanju. Istraživanje je trajalo šest mjeseci i uspoređivalo je potkožne injekcije omalizumaba (Xolair®), koje su davane injekcijom u nadlakticu ili bedro, s placebo-injekcijama (lažna terapija koji ne sadrži aktivne lijekove). Dragovoljci su dnevno primali 600 mg omalizumaba ili placebo zajedno s itrakonazolom (antifungikom) dva puta dnevno i oralne kortikosteroide, u maksimalnoj dozi od 400 mg.

Ključni rezultati

Potpuni rezultati studije nisu objavljeni. Na internetu su prikazani samo ograničeni rezultati o nuspojavama. Šest od devet dragovoljaca (66.67%) u pokusnoj skupini koja je primala omalizumab i jedan od pet volontera (20%) u kontrolnoj (placebo) skupini prijavili su jednu ili više ozbiljnih nuspojava.

Zbog nedostatka dokaza nije moguće oblikovati zaključke bilo u korist ili protiv primjene protu-IgE terapije (omalizumab) u ljudi koji pate od cistične fibroze i alergijske bronhopulmonarne aspergiloze. Potrebna su dodatna istraživanja toga načina liječenja.