Dosadašnje spoznaje
Oko 5-10% žena imaju pretjeranu dlakavost (hirzutizam) na dijelovima tijela na kojima je takva dlakavost tipična za muškarce, kao što su brkovi, područje brade, prsa, trbuha, leđa itd. Najčešći je uzrok takve dlakavosti sindrom policističnih jajnika. Hirzutizam može uzrokovati psihološki stres, nisko samopouzdanje, lošiju sliku o sebi, depresiju, osjećaj srama i izbjegavanje pojavljivanja u društvu.

Istraživačko pitanje
Koja vrsta liječenja (osim lasera i terapija koje se temelje na svjetlu kao jedinih terapija) najbolje djeluje za hirzutizam?

Obilježja istraživanja
U Ovaj Cochrane sustavni pregled uključeno je 157 studija koje su objavljene do lipnja 2014., a u kojima je bilo uključeno 10.550 ispitanica. Ispitanice su imale srednju dob od 25 godina. Kvaliteta studija poprilično se razlikovala, ovisno o načinu kako su studije provedene; više od polovine sudija nisu bile zasljepljene, što je moglo imati utjecaja na rezultate tih studija. Većina studija provedena je u jednom centru u Europi i trajale su 6-12 mjeseci. Procijenjen je niz različitih terapija, većinom u pojedinačnim studijama. Istraživane terapije uključuju lokalne terapije, promjenu životnog stila, oralne kontraceptive, lijekove koji blokiraju (inhibiraju) učinak hormona koji su odgovorni za muška obilježja i kombinirane terapije. Mali broj studija ispitao je subjektivno poboljšanje procijenjeno od strane samih žena i učinak terapija na kvalitetu života; u većini studija liječnici su procjenjivali smanjenje hirzutizma i razinu muških spolnih hormona (androgena) u krvi. Pola studija opisalo je neželjene učinke terapije, a jedna trećina studija druge znakove i simptome kao što su masna koža i neredovitost menstruacija, što može biti znak povećanja razine androgena u krvi.

Ključni rezultati
Oralne kontraceptivne pilule smanjile su količinu dlaka, ali to smanjenje nije bilo dosljedno u svim studijama, iako se pokazalo da su dvije vrste pilula (etinil estradiol od 35 mikrograma + ciproteron acetat od 2 mg u usporedbi s etinil estradiolom od 30 mikrograma + desogestrel od 0,15 mg) bile dovoljno djelotvorne da bi to ženama bilo značajno.

Među ispitanim antiandrogenim lijekovima flutamid se pokazao bolji od placeba, što su potvrdile i žene i liječnici. Spironolakton je također bio djelotvoran, ali podatci su bili dostupni samo za procjenu liječnika. Finasterid nije pokazao uvjerljivu djelotvornost temeljem procjene samih žena i procjene liječnika. Dodatak ciproteron acetata (lijek antiandrogen) oralnim kontraceptivnim pilulama pojačao je blagotvorno djelovanje pilula na smanjenje dlakavosti.

Lijekovi protiv dijabetesa koji pojačavaju osjetljivost na inzulin i promjene životnog stila nisu imali uočljiv učinak na dlakavost. Nažalost, u analiziranim studijama su rijetko korištene samoprocjene žena i analiza utjecaja hirzutizma na njihovu kvalitetu života.

Nuspojave koje su opisane kod različitih lijekova dobro su poznate, primjerice bol u želucu i crijevima, bolne grudi, smanjen libido i suha koža kod terapije flutamidom i finasteridom, zatim neredovita krvarenja kod spironolaktona; mučnina, proljev i nadutost kod metformina; te napadaji vrućine, smanjen libido, suhoća rodnice, bolne grudi i glavobolje kod GnRH analoga.

Nije bilo važnih razlika u razini androgena u krvi između različitih terapijskih skupina. Oralne kontraceptivne pilule imale su pozitivan učinak na akne, a lijekovi koji poboljšavaju osjetljivost na inzulin povoljno su djelovali na neredovite menstrualne cikluse.

Autori ovog Cochrane sustavnog pregleda očekivali su da će naći dokaze da su kombinirane terapije oralnim kontraceptivnim pilulama i antiandrogenima učinkovitije nego, primjerice, same pilule. Međutim, zbog manjka studija takve zaključke nije bilo moguće donijeti.

Autori su na koncu zaključili da su oralne kontraceptivne pilule (osobito s antiandrogenom aktivnošću), kao i takve pilule kombinirane s ciproteron acetatom, flutamidom i spironolaktonom učinkovite za liječenje hirzutizma. Međutim, obično su potrebni dodatni kozmetički postupci (epilacija, uklanjanje dlaka voskom, izbjeljivanje, elektroliza, laserska i foto-epilacija) jer je svim tim terapijama potrebno najmanje 6-12 mjeseci za postizanje optimalnog efekta. Osim toga, zbog stresa koji izaziva hirzutizam i nepovoljnog djelovanja na kvalitetu života dio terapijskog pristupa trebala bi biti i psihološka potpora.

Kvaliteta dokaza
Ukupna kvaliteta dokaza za različite rezutate bila je prosječno ocijenjena kao umjerena do vrlo niska. Ocjena kvalitete bila je takva zbog toga što brojne studije nisu bile zasljepljene (žene su znale koju terapiju primaju) ili je u studiju bilo uključeno malo ispitanica.