Istraživačko pitanje

Ovaj Cochrane sustavni pregled istražuje učinak različitih oblika biciklističke infrastrukture na ozljede i nezgode biciklista. Biciklistička infrastruktura uključuje zahvate kao što su cestovne oznake te izgradnje i održavanja cesta za bicikliste. Uključili smo studije koje su istražile tri oblika biciklističke infrastrukture:

1. one koje iznalaze rješenje za zajedničko korištenje cestovnog prostora za automobile i bicikliste, primjerice staza za bicikliste i zajedničko korištenje autobusnih traka;

2. odvajanje biciklističkog prometa od ostalih motornih vozila, s posebnim stazama i dijelovima za bicikliste. Te staze mogu koristiti i pješaci;

3. zahvati na cestama koji uključuju odvajanje motornih vozila od biciklističkog prometa (primjerice, uredbe koje zabranjuju nekim sudionicima prometa određene oblike ponašanja i prometanja) i posebne semaforske oznake za bicikliste.

Usporedba u istraživanjima se odnosi na cestovne uvjete bez biciklističke infrastrukture ili drugačije oblike infrastrukture. U ovom Cochrane sustavnom pregledu uključene su studije koje analiziraju i djecu i odrasle. Primarni ishod su biciklističke ozljede koje su posljedice sudara. Sekundarni ishod je učestalost biciklističkih sudara; i broj biciklista koji koriste tu infrastrukturu.

Dosadašnje spoznaje

Biciklistička infrastruktura uključuje zahvate na cestama koje pogoduju biciklističkom prometu. To su primjerice biciklističke trake ili pravo prednosti biciklista na raskrižjima, ili odvajanje biciklista od ostalog motoriziranog prometa. Ograničenja brzine znači da biciklisti koriste cestu na kojoj ostala vozila imaju smanjenu brzinu. Ovaj pregled literature je važan budući da je potrebno poznavanje sigurnosti biciklističke infrastrukture za popularizaciju biciklizma.

Datum pretraživanja

Pretražena je literatura dostupna do ožujka 2015.

Značajke studija

U ovaj pregled literature uključene su randomizirane kontrolirane studije, klaster randomizirane kontrolirane studije, kontrolirane studije prije-poslije i studije prekinutih vremenskih razdoblja. Nađena je 21 studija u kojima je istražen učinak 11 vrsta biciklističih infrastruktura. Niti jedna studija nije sadržavala podatke o samoprocjeni ozljeda ili ozljedama koje su zahtijevale zdravstvenu skrb. U 14 studija su bili podaci policijskih izvješća o biciklističkim sudarima ili nezgodama, a druge studije su prikazale ishod broja biciklističkih nezgoda i sudara u kojima su biciklisti bili sudionici. U 9 studija su nezgode prikazane po težini; u sedam je prikazana životna dob unesrećene osobe, a u dvije spol. U jednoj studiji su prikazani i podaci o socijalnoj ugroženosti. Podaci o biciklističkom prometu su prikazani u 14 studija.

Ključni rezultati

Nije nađen dokaz da ispitivani oblici biciklističke infrastrukture imaju učinak na ozljede ili sudare biciklista. Čini se da biciklističke staze i mreže ne utječu na smanjenje rizika od sudara. Ograničenje brzine na 32 km/h (20 milja/h), te zahvati na dijelovima prometnica ili mjestima najvećeg prometa mogu smanjiti rizik sudara. Nedostaju podaci o utjecaju težine ozljede, spola dobi i socijalne ugroženosti za zaključivanje o biciklističkoj infrastrukturi na biciklističke sudare.

Kvaliteta dokaza

U ovom istraživanju detaljno je pretražena stručna literatura. Kvaliteta dokaza je niska, a u 20 od 21 studije je korišten pristup kontroliranog prije-poslije učinka. U nekoliko studija su sagledani čimbenici vremenskih uvjeta na promet i pojavnost sudara. Malo studija je ispitalo kako promjena broja biciklista kao rezultat uspostave biciklističke infrastrukture može utjecati na broj sudara.