Dosadašnje spoznaje

Multipla skleroza (MS) je autoimuna, upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja uzrokuje demijelinizaciju, odnosno razaranje mijelinske ovojnice živčanih vlakana. Karakterizira je širok spektar simptoma kao što su osjetilna oštećenja, umor, problemi pri hodanju i održavanju ravnoteže, oštećenje vida, vrtoglavica i kognitivne poteškoće. Trenutno, se za MS najčešće koriste imunomodulacijski lijekovi kao na primjer beta-interferon, glatiramer acetat, natalizumab, fingolimod, teriflunomid i dimetil fumarat. Iako se pokazalo da liječenje tim preparatima dovodi do smanjenja učestalosti povratka bolesti (relapsa), imaju malo učinka na invalidnost karakterističnu kod progresivnih oblika bolesti. Istraživanja na životinjama pokazuju da nakupljanje natrija (Na⁺) dovodi do oslobađanja kalcija (Ca2⁺) unutar stanice, a povećana razina kalcija može potaknuti oslobađanje štetnih tvari. Te štetne tvari pridonose oštećenju aksona (produžetaka citoplazme živčane stanice) i time pogoršavaju neurološke smetnje. Ako bi djelomična blokada voltažnih natrijevih kanala mogla dovesti do neurozaštite u oboljelih od MS, to bi pomoglo u sprječavanju napredovanja invalidnosti tih pacijenata. Neurozaštita se pokazuje kao potencijalno važni pristup u sprječavanju pogoršanja invalidnosti u MS.

Obilježja istraživanja

U ovom Cochrane sustavnom pregledu traženi su klinički pokusi (randomizirani kontrolirani pokusi) u kojima su ispitanici nasumce razvrstani u skupine. U većini slučajeva takve studije pružaju dokaze najviše kvalitete. Analizirane su studije koje su uspoređivale tretman blokerom natrijevih kanala s placebom, ili koje su ga koristile kao dodatak već odobrenim terapijama za MS.

Ključni rezultati

Pronađena je jedna studiju s ukupno 120 ispitanika. U njoj nije bilo podataka o napretku invalidnosti, niti o osobama kod kojih je došlo do relapsa. Nisu pronađene značajne razlike između dvije skupine u odnosu na mjerenje moždane atrofije, proširen kriterij stupnja oštećenja ili promjenu funkcioniranja. Terapija lamotriginom povezana je s češćom pojavom osipa (20% naspram 5%) i promjenjivim pogoršanjem pokretljivosti koje je ovisno o dozi. Trenutno nema dovoljno dokaza djelotvornosti blokatora natrijevih kanala kod osoba s multiplom sklerozom. Ovaj sustavni pregled će se obnoviti kad se dovrše 3 studije koje su u tijeku.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza se smatra jako niskom zbog malog broja postojećih studija i uključenih ispitanika. U literturi nije nađeno dovoljno dokaza o djelotvornosti blokatora natrijevih kanala kod osoba s multiplom sklerozom. Rezultati studija koje su u tijeku mogli bi promijeniti ovaj zaključak. No za to su potrebne velike studije visoke kvalitete.