Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je istražiti da li određeni oblici enteralne prehrane (EP) imaju bilo kakve korisne ili štetne učinke u liječenju bolesnika s akutnim pankreatitisom (AP), i da li su mogući prednosti i nedostatci povezani s određenim vrstama EP u odnosu s drugima. Enteralna prehrana sastoji se od potpuno umjetne prehrane u tekućem obliku koja se apsorbira preko crijeva.

Autori pregleda su pretražili dostupnu literaturu do kolovoza 2013. kako bi našli istraživanja koja uspoređuju različite vrste oblika EP u liječenju bolesnika s AP. Uključene su samo nasumične kliničke studije (randomizirani kontrolirani pokusi), jer takve studije, ako su osmišljene i provedene ispravno, predstavljaju najveći metodološki standard u kliničkim istraživanjima.

Dosadašnje spoznaje

Akutni pankreatitis je upalna bolest gušterače - žlijezde koja se nalazi u gornjem dijelu trbuha i koja sudjeluje u procesu probave. Glavni uzroci AP su žučne bolesti i prekomjerna konzumacija alkohola. Različiti čimbenici mogu aktivirati probavne enzime gušterače unutar same žlijezde, što uzrokuje oštećenja tkiva i opsežne upale, koje mogu dovesti do daljnjeg oštećenja i dovesti do zatajenja krvožilnog sustava, bubrega i/ili pluća, i na kraju smrti.

Unatoč napretku medicine, smrtnost povezana s teškim AP se ne smanjuje, i nema specifičnog dostupnog liječenja. EP se pokazala učinkovitijom nego totalna parenteralna prehrana (prekid unosa hrane na usta i intravensko davanje hranjivih tvari) u smanjenju zatajenja organa, infektivnih komplikacija i smrtnosti. Cilj EP obično je izbjeći želudac pa se stoga hrana daje sondom umetnutom preko nosa, grla i želudca u srednji dio tankog crijeva. Postoje mnoge vrste EP; međutim, nijedan sustavni pregled dokaza nije ocijenio potencijalne koristi ili štete od pojedinih formulacija u odnosu na druge.

Obilježja istraživanja

Uključeno je 15 ispitivanja sa 1376 sudionika. Dva ispitivanja su uključila više od dvije analizirane skupine koje su usporedile različite oblike EP. Šest ispitivanja usporedilo je imunološku prehranu (EP dopunjena s tvarima koje potencijalno mogu utjecati na imunološki odgovor) u odnosu na kontrolnu (druga EP, lažni tretman (placebo) ili nikakav postupak), a šest ispitivanja istražilo je EP obogaćenu probiotikom (žive bakterije ili kvasci koji zamijenjuju ili pomažu korisnim bakterijama u probavnom traktu). Dva ispitivanja istražila su uporabu polu-elementarnih formulacija, što su vrste EP u kojima su hranjive tvari razgrađene na manje čestice. Dvije studije proučile su EP obogaćenu vlaknima, koja mogu potaknuti rast crijevnih mikroorganizama. Samo jedno ispitivanje usporedilo je imunološku prehranu obogaćenu probiotikom i vlaknima u odnosu na kontrolu.

Ključni rezultati

Imunološka prehrana u usporedbi s kontrolom pokazala je smanjenje smrtnosti svih uzroka. Međutim, kada su uspoređene samo određene vrste EP, to se nije moglo potvrditi. Dostupni dokazi ne podupiru učinkovitost probiotika kod AP. Jedno istraživanje koje je napravilo tu usporedbu opisalo je višu stopu ozbiljnih nuspojava, i posljedično više pojava zatajenja organa i višu stopu smrtnosti. Kada je isključeno to ispitivanje, rezultati su pokazali smanjenje smrtnosti, poremećaja funkcije organa i upalen komplikacije gušterače, ali sa dokazima koji su bili niske do vrlo niske kvalitete. Formulacije obogaćene vlaknima imale su blagotvoran učinak na smanjenje lokalnih neupalnih komplikacija i skraćivanje hospitalizacije. Nisu potvrđeni nikakvi učinci za polu-elementarne formulacije i imunološku prehranu obogaćenu probioticima i vlaknima. Ovi rezultati su nedosljedni zbog malog broja podataka. Usporedba bilo koje vrste EP u odnosu na nikakve postupke pokazala je blagotvoran učinak na sve uzroke smrtnosti. Sve u svemu, EP je bio povezan s vrlo malim brojem blagih nuspojava (najčešće mučnina, povraćanje, nadutost, proljev, povratak boli i više serološke koncentracije natrija) koje ne zahtijevaju prekid hranjenja sondom. Ne možemo biti sigurni da je EP siguran u bolesnika s AP, jer je kvaliteta dokaza za ishode nuspojava bila niska.

Kvaliteta dokaza

Za sva uključena ispitivanja procijenjeno je da imaju visok rizik od pristranosti, najčešće zbog toga što nisu dala dovoljno informacija za prikladnu procjenu određenih karakteristika ustroja studije, ali i zato što su uočeni neki očiti nedostaci u načinu na koji su te studije osmišljene i provedene. Kvaliteta dokaza iz ovog sustavnog pregleda se smatra niskom do vrlo niskom prvenstveno zbog relativno malog broja sudionika i broja zabilježenih pojava. Rezultati istraživanja mogu odražavati sustavne i slučajne pogreške.