Istraživačko pitanje

Ispitivanje povezanosti dugoročnog uzimanja inhibitora protonske pumpe na povećani rizik prekanceroznih promjena želuca (promjene sluznice želuca koje nisu zloćudne, ali bi s vremenom mogle postati zloćudne).

Dosadašnje spoznaje

Inhibitori protonske pumpe su učinkoviti lijekovi koji smanjuju izlučivanje želučane kiseline (tzv. antacidi) i u širokoj su uporabi. Premda su ovi lijekovi u pravilu neškodljivi, učinkovitost i neškodljivost u dugoročnoj primjeni nije ispitana. Smatra se da dugoročno uzimanje inhibitora protonske pumpe može potaknuti nastanak prekanceroznih promjena želuca i posljedično povećati rizik nastanka karcinoma želuca, a što je bilo potrebno ispitati.

Značajke studija

Pretražene su baze podataka u kolovozu 2013. godine u potrazi za randomiziranim kliničkim studijama (istraživanja u kojima su nasumično određena dva ili više oblika liječenja) provedenima na odraslim osobama (stariji od 18 godina) i koji nisu imali karcinom želuca na početku studije. Liječenje inhibitorima protonskih pumpi je trajalo 6 ili više mjeseci u usporedbi s bolesnicima koji nisu liječeni odnosno liječeni su kirurškim ili endoskopskim zahvatom (cjevasti optički instrument kojim se ispituje izgled probavne cijevi, a sadrži nastavke za manji zahvat) ili drugim antacidnim lijekom.

Nađeno je 7 randomiziranih kliničkih studija koje su obuhvatile 1789 ispitanika. U nekim studijama su djelomično prikazani rezultati prekanceroznih promjena, a znatan dio je imao nepotpune podatke.

Glavni rezultati

Nije nađen jasan dokaz koji bi potkrijepio pretpostavku da dugoročno uzimanje inhibitora protonske pumpe potiče stvaranje prekanceroznih promjena. Postoji mogući povećani rizik zadebljanja sluznice želuca (hiperplazija) u bolesnika koji dugotrajno uzimaju inhibitore protonske pumpe, a što se smatra mogućim pretečom želučanog karcinoida (relativno dobroćudna odnosno nekancerozna promjena želučane sluznice).

Kvaliteta dokaza

Trenutačno su dostupni dokazi niske ili vrlo niske kakvoće na temelju planiranja studija i nedostatka podataka. Predlaže se da se u budućnosti provede dobro zamišljeno kliničko istraživanje koje bi doprinijelo pojašnjenju ove problematike.