Periferna arterijska bolest (engl. peripheral arterial disease, PAD) nogu pogađa 13% osoba starijih od 50 godina. PAD je ponekad "tiha bolest", i ljudi nisu svjesni da je imaju, ali ponekad može uzrokovati i bol u nogama, posebno tijekom hodanje. Ta vrsta simptomatske bolesti pogađa oko 5% ljudi u zapadnom svijetu u dobi između 55 i 74 godina. PAD nastaje tako što masne naslage (ateroskleroza) i krvni ugrušci uzrokuju sužavanje i blokiranje arterija. To dovodi do lošeg protoka krvi kroz mišiće tijekom tjelesne aktivnosti, što uzrokuje ozbiljne simptome bolova u mišićima tijekom hodanja koji nestaju nakon odmora (privremeno šepanje; intermitentna klaudikacija). U teškim slučajevima PAD-a mogu se pojaviti simptomi boli tijekom odmora, rane na koži (ulceracije) i gangrena, a ako se ne liječi, može dovesti do amputacije nogu. Osobe koje pate od PAD-a također imaju veći rizik za srčano-žilne bolesti i moždani udar.

Brahijalni indeks gležnja (engl.ankle brachial index, ABI) je test koji se koristi za olakšavanje dijagnoze PAD. Za taj se test koristi uređaj koji mjeri krvni tlak uz napuhavanje manšete, te se uzimaju mjerenja krvnog tlaka na gornjoj nadlaktici i gležnju. Uređaj može imati ručno ili digitalno upravljanje s automatskim elektronskim izračunom krvnog tlaka. ABI često koriste specijalizirane medicinske sestre, liječnici, kirurzi i podijatristi koji rade u bolnicama za procjenu težine PAD-a. Kad se podijeli vrijednost krvnog tlaka zabilježenog na gležnju s vrijednošću koja je zabilježena na ruci dobiva se omjer. Smatra se da su omjeri između 0,90-1,30 za odrasle normalni, dok omjeri manji od 0,8 ukazuju na to da je PAD prisutan. Niže vrijednosti (<0,7) ukazuju na to da je bolest teška te da ti bolesnici mogu razviti ulceracije i gangrenu. U osoba s blagom do umjerenom bolesti PAD može se postaviti dijagnoza na nekoliko načina uz uporabu ABI: tijekom rutinskih provjera dijabetičkog stopala u općoj praksi, u javnim zdravstvenim klinikama i bolnicama, tijekom testa probira na PAD kod ljudi koji nemaju simptoma, te tijekom procjene ljudi kod kojih se pojavljuje bol u nogama uslijed napora, a koja ukazuju na PAD. Nakon što se uspostavi dijagnoza PAD-a, liječenje uključuje ​​propisanu sekundarnu preventivnu terapiju i savjete za zdraviji život (vježbanje, prestanak pušenja, prehrana, težina). Za osobe s narušenom kvalitetom života, liječenje može uključivati vježbanje uz nadzor, terapiju, ili revaskularizaciju, koja obično uključuje endovaskularni postupak, a rjeđe operaciju.

U bolnicama se i drugi testovi mogu koristiti za dijagnosticiranje PAD-a. Duplex ultrazvuk (engl. duplex ultrasound, DUS) je neinvazivna tehnika koja pokazuje protok krvi u arterijama, međutim samo iskusni radiolog može postići korisne slike. Bolničko osoblje može koristiti i druge testove kako bi se dobile slike krvnih žila, poimenice to su angiografija s kompjuteriziranom tomografijom (engl. computerised tomography angiography, CTA), magnetska rezonantna angiografija (engl. magnetic resonance angiography, MRA) i kateter angiografija.

ABI test je neinvazivna, jeftina metoda koja se široko koristi u kliničkoj praksi. Stoga su istraživači u ovom Cochrane sustavnom pregledu literature analizirali sve dostupne znanstvene radove dobivene opsežnim pretraživanjem baze podataka medicinske literature kako bi procijenili točnost ABI testa u otkrivanju PAD-a u osoba koje osjećaju bol tijekom hodanja, a koja nestaje nakon odmora. Dva autora su samostalno ocijenili studije koje zadovoljavaju kriterije uključivanja u pregled, uključujući presječna istraživanja; uključivanje sudionika koji osjećaju bol tijekom hodanja, i koji se osjećaju bolje nakon odmora; te uporabu duplex ultrazvuka ili angiografije kako bi se provjerila točnost rezultata ABI testa. Jedna studija je zadovoljila naše kriterije. To istraživanja sadrži podatke dobivene od 85 sudionika (158 udova). Istraživači su usporedili ručnu dopler metodu mjerenja vrijednosti ABI s automatskom metodom. Međutim, istraživači su prikazali samo podatke za noge, a ne podatke za bolesnike; stoga nije bilo moguće preračunati analizu na razini jednoga sudionika.

Zaključno, pronašli smo malo dokaza o točnosti brahijalnog indeksa gležnja za dijagnosticiranje periferne arterijske bolesti u osoba s boli u nogama uslijed napora. Studija uključena u naš pregled literature imala je neke nedostatke, te smatramo da je potrebno provesti dobro dizajnirana presječna istraživanja kako bi se odredila točnost ABI za dijagnosticiranje bolesti PAD u bolesnika s ranim simptomima.