Dosadašnje spoznaje

Cjepiva sadrže antigene koji potiču naš imuni sustav na stvaranje protutijela koja nas štite od bolesti Antigeni su promijenjeni virusi ili dijelovi virusa, bakterija ili toksina koji uzrokuju bolesti od kojih nas cjepivo štiti. Budući su antigeni izmijenjeni od svoje izvorne forme, ne mogu uzrokovati bolesti, ali mogu potaknuti imunosni odgovor.

Cjepiva se mogu ubrizgati iglama različitih duljina i debljina. Debljina igle (G) odnosi se na njezinu širinu (promjer). Što je broj debljine veći, to je igla uža. Na primjer, igla od 25 G-a ima promjer od približno 0,5 milimetara (mm) i uža je od igle od 23 G-a koja je promjera 0,6 mm. U postojećim smjernicama mogu se naći potpuno različite preporuke u pogledu duljine i mjerila igala koje treba rabiti prilikom cijepljenja djece i adolescenata.

Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je analizirati literaturu kako bi se otkrilo ima li dužina i širina igle koja se koristi za cijepljenje djece i adolescenata utjecaja na:

1) imunološki odgovor injiciranog cjepiva;

2) bol doživljenu tijekom postupka cijepljenja;

3) pojavu reakcije kao što su otjecanje, osjetljivost i crvenilo na mjestu gdje je cjepivo ubrizgano; vrućica (visoka temperatura); i druge nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja.

Kvaliteta dokaza

Uključeno je pet studija koje su obuhvatile 1350 ljudi. Ocijenjena je kvaliteta dokaza iz istraživanja s pomoću četiri razine: vrlo niske, niske, umjerene ili visoke Dokaz vrlo niske kvalitete znači da ne možemo biti veoma sigurni u rezultate. Visoka kvaliteta dokaza znači da možemo biti vrlo sigurni u rezultate. Utvrđeno je da neke od tih studija imaju metodoloških problema i nije bilo dovoljno podataka za odgovor na neke dijelove postavljenog kliničkog pitanja. Kvaliteta dokaza iz dviju studija bila je preniska da bi nam omogućila stvaranje zaključaka o učincima igala koje se uspoređuju u studijama Nađeno je dovoljno dokaza iz preostalih triju studija koji su autorima sustavnog pregleda omogućili da dođu do nekih zaključaka.

Značajke istraživanja

Tri studije su uključivale 1135 zdrave dojenčadi u dobi uglavnom između dva i šest mjeseci. Ona su cijepljena u bedro bilo s 25 G 25 mm (uske, duge igle), 23 G 25 mm (široke, dugačke igle), ili 25 G 16 mm iglama (uske, kratke igle). Iglice su umetnute pod pravim kutom (90°) u kožu i ubrizgane u bedreni mišić. Ubrizgana cjepiva su kombinacija cjepiva, osmišljena da štite protiv nekoliko bolesti, uključujući difteriju (D), tetanus (T), hripavac (pertusis) i Haemophilus influenzae tip b bolesti (Hib). Sva cjepiva sadržavala su cjepivo protiv pertusisa (WP) koje se temelji na cjelostaničnom antigenu Ta se cjepiva obično koriste u zemljama u razvoju, ali ne u razvijenim zemljama. Ovi rezultati su, dakle, najrelevantniji za zemlje u razvoju.

Ključni rezultati

Pronađeni su dokazi umjerene kvalitete da djeca cijepljena u bedro iglama promjera 25 mm vjerojatno razviju manje ozbiljnih reakcija (opsežno crvenilo i otjecanje u bedru) nakon DTwP-Hib cjepiva od djece cijepljene iglom promjera 16 mm. Također je otkriveno da dulje igle vjerojatno dovode do manjeg broja sporednih reakcija poput blage otekline, osjetljivosti i crvenila nakon cijepljenja. Duge i kratke igle će vjerojatno proizvesti sličan imunološki odgovor na cjepivo.

Pronađeni su dokazi niske kvalitete da široka duga igla može malo smanjiti bol postupka cijepljenja u usporedbi s uskom dugom iglom. Pronađeni su dokazi umjerene kvalitete da široka duga igla vjerojatno blago smanjuje trajanje plača odmah nakon cijepljenja u usporedbi s uskom dugom iglom. Razlike u boli i plaču između širokih i uskih igala su vjerojatno premalene da bi to bilo od praktične važnosti.

Pronađeni su dokazi niske kvalitete da djeca cijepljena uskom dugom iglom mogu razviti malo manje blažih reakcija nego dojenčad cijepljena velikom dugom iglom.

Nije poznato ima li veličina igle utjecaj na vrućice ili druge reakcije koje se ponekad javljaju nakon cijepljenja, uključujući pospanost, gubitak apetita i povraćanje. To je zato što je kvaliteta dokaza za ta pitanja bila preniska.

Dokazi u ovom sustavnom pregledu odnose se na članke objavljene do studenog 2014. godine.