Pitanje sustavnog pregleda
Koliko su učinkovite različite tehnike laserske fotokoagulacije kod proliferativne retinopatije povezane s bolešću srpastih stanica (razvoj komplikacija opasnih po vid zbog pretjeranog rasta krvnih žila u stražnjem dijelu oka)?

Dosadašnje spoznaje
Bolest srpastih stanica je genetski poremećaj koji zahvaća mnoge organe, uključujući oči. Na stražnjem dijelu oka (mrežnici) mogu nastati problemi zbog bolesti srpastih stanica. Kod određenog broja ljudi s bolešću srpastih stanica razviju se komplikacije koje ugrožavaju vid. Do komplikacija dolazi zbog prekomjernog rasta krvnih žila u mrežnici oka. To se stanje naziva proliferativna retinopatija. Za kontrolu rasta novih krvnih žila u zahvaćenim očima koriste se laserske terapije. Postoje različite vrste i tehnike lasera koji se koriste u liječenju. No, nije poznato nude li ti različiti oblici laserske terapije prednosti u usporedbi s izostankom liječenja ili drugim intervencijama, s obzirom na učinkovitost i sigurnost.

Datum pretraživanja literature
U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do: 26. lipnja 2022. godine.

Značajke istraživanja
U ovaj pregled uključena su tri randomizirana ispitivanja (414 očiju, 399 sudionika) u kojima se uspoređuju ishodi pacijenata liječenih laserom s ishodima pacijenata kod kojih nije bilo intervencije. Sudjelovalo je 160 muškaraca i 179 žena u dobi od 13 do 67 godina. U istraživanjima su se koristile različite vrste laserskih terapija. U jednom se istraživanju laserske zrake usmjerilo blizu novih krvnih žila koristeći argonski laser. U drugom se istraživanju laserske zrake usmjerilo prema krvnim žilama koje dovode hranjive tvari u mrežnicu koristeći ili ksenonski ili argonski laser. U trećem istraživanju korištena je fokalna panretinalna fotokoagulacija s argonskim laserom. Sudionici su praćeni u prosjeku od 21 do 48 mjeseci.

Ključni rezultati
Postoje dokazi niske do veoma niske razine pouzdanosti o učincima korištenja laserske terapije kod osoba s retinopatijom povezanom s bolešću srpastih stanica. U jednom istraživanju, učinak laserske terapije na zaustavljanje nastanka novih krvnih žila i razvoj novih lezija nije se značajno razlikovao između skupina (dokazi vrlo niske pouzdanosti). Iz pronađenih dokaza nije sigurno može li laserska terapija spriječiti gubitak vida (dokazi vrlo niske pouzdanosti), ali moguće je da može spriječiti komplikacije opasne po vid (dokazi niske pouzdanosti). Istraživanja nisu izvijestila o ishodima bitnima za pacijente, poput kvalitete života.

Dokazi iz tri istraživanja pokazuju da je sigurnost laserskih terapija prihvatljiva (malen broj nuspojava), naročito kad je riječ o panretinalnom tretmanu argonskim laserom. Iako se ksenonske lasere povezuje s većim brojem komplikacija, gubitak vida nije bio čest. No s obzirom na to da postoji nedovoljno istraživanja, a usto je njihova pouzdanost relativno niska, s ovim rezultatima treba postupati s oprezom. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitala sigurnost laserske terapije u usporedbi s drugim intervencijama. U istraživanjima bi se također trebalo ispitivati ishode važne za pacijente (poput kvalitete života ili gubitka vozačke dozvole), ali i isplativost.

Pouzdanost dokaza
Postoji rizik od pristranosti zbog načina na koji su sudionici razvrstani u skupine u dva istraživanja, posebice jer je moguće da je liječenje bilo potrebno za oba oka. Postoji rizik od pristranosti u jednom istraživanju u kojem su prikazani samo neki od rezultata za jednu od dvije liječene skupine. U trećem istraživanju postoji rizik od pristranosti budući da u odjeljku o metodama nije jasno navedeno o kojim ishodima provoditelji istraživanja namjeravaju izvijestiti.