Dosadašnje spoznaje

Neuropatska bol nastaje zbog oštećenih živaca. Radi se o drugačijoj vrsti boli od one koja nastaje zbog ozlijeđenog tkiva, kao što je posjekotina, iako se informacije o obje vrste boli širi živcima. Lijekovi koji se često koriste za liječenje boli, kao što su paracetamol, ibuprofen ili morfij nisu osobito korisni u liječenju neuropatske boli. Međutim, drugi lijekovi, kao što su gabapentin, koji se također koriste za liječenje epilepsije, nešto pomažu u liječenju neuropatske boli. Također postoji veliko zanimanje za korištenje lijekova protiv depresije (antidepresiva) za liječenje neuropatske boli. To ne znači da su osobe s neuropatskom boli depresivne, nego jednostavno da ti lijekovi mogu imati korisno djelovanje na neuropatsku bol. Međutim, iako neki liječnici propisuju antidepresive za liječenje osoba s neuropatskom boli, njihova djelotvornost nije potvrđena u velikim kliničkim pokusima.

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su klinički pokusi u kojima je istraženo djelovanje i sigurnost antidepresiva venlafaksina za liječenje neuropatske boli.

Značajke istraživanja

Detaljnim pretraživanjem medicinske literature pronađeno je 6 studija koje su odgovarale kriterijima uključenja, i koje su ukupno uključile 460 odraslih osoba.

Ključni rezultati i kvaliteta dokaza

Svih 6 studija provedeno je na odgovarajući način (nasumično razvrstavanje ispitanika u skupine i dvostruko-slijepi ustroj); međutim, sve su imale metodološka ograničenja zbog kojih bi njihovi rezultati mogli precjenjivati djelotvornost lijeka za tu vrstu boli. Četiri studije bile su vrlo malene (uključile malen broj ispitanika) i pet ih je trajalo kratko, a i jedno i drugo može nepovoljno djelovati na rezultate u istraživanjima koja ispituju dugotrajnu (kroničnu) bol. Iako nije bilo moguće kombinirati rezultate svih pokusa u jednoj statističkoj analizi kako bi se dobio ukupan zaključak, pojedinačno te studije pokazuju određeni umjereni učinak venlafaksina na ublažavanje neuropatske boli. Taj je koristan učinak postignut obično u doazama od 75 do 225 mg/dan. Poznate nuspojave venlafaksina, kao što su pospanost, vrtoglavica i blagi probavni problemi, opisani su u dijelu studija, ali nisu naznačeni kao problematični.

Zaključno, trenutno se venlafaksin ne može preporučiti kao lijek prve linije za ublažavanje neuropatske boli. Međutim, radi se o lijeku koji se prilično dobro podnosi i koji može koristiti nekim osobama koje ne podnose druge antidepresive ili antikonvulive koji se češće propisuju za liječenje neuropatske boli. Potrebna su veća klinička istraživanja kako bi se dobili čvrsti dokazi o djelotvornosti venlafaksina za liječenje neuropatske boli.