Dosadašnje spoznaje

Djeca i adolescenti s kroničnom boli često izjavljuju da ih njihova bol previše boli (intenzivno) te da se pojavljuje previše često (učestalo). Bol može utjecati na njihovu sposobnost fizičkog funkcioniranja i to ih može potaknuti da se osjećaju anksioznima i depresivnima. Najučestaliji tipovi kronične boli kod djece i adolescenata su glavobolje i ponavljajuća abdominalna bol. Terapeut, fizički zajedno s pacijentom ili obitelji (metoda uobičajeno zvana "licem u lice") tradicionalno obavlja psihološku terapiju, kao što je kognitivno bihevioralna terapija ili bihevioralna terapija. Te terapije mogu uključivati komponente kao što su tehnike relaksacije, strategije suočavanja i bihevioralne strategije za koje se sve pokazalo da doprinose djeci smanjivanjem boli i poboljšavanjem fizičkog funkcioniranja. Međutim, nove tehnologije omogućuju da se terapija održava bez potrebe da se osobno vide pacijent i terapeut. Terapije koje se provode na daljinu mogle bi olakšati liječenje jer uklanjaju potrebu za putovanjem do terapeuta. Također bi mogle biti jeftinije. Kad se govori o tehnologiji, onda se tu misli na internet, računalne programe liječenja, aplikacije za pametne telefone i klasične telefone.

Istraživačko pitanje

Mogu li psihološke terapije, izvedene na daljinu pomoću tehnologije, pomoći djeci i adolescentima s kroničnom boli kako bi manje osjećali bol, bolje fizički funkcionirali te imali manje simptoma depresije i anksioznosti? Jesu li bilo koja poboljšanja veća u odnosu na poboljšanje koje opisuju djeca koja čekaju na liječenje (kontrolna skupina ispitanika na listi čekanja) ili osobe koje se liječe na drugi način (aktivna kontrolna skupina)?

Značajke istraživanja

Proveli smo pretraživanje do lipnja 2014. Pronašli smo osam istraživanja koja uključuju 371 dijete i adolescenta. Pet istraživanja bavilo se djecom s glavoboljom, jedno istraživanje tretiralo je djecu s mladenačkim idiopatskim artritisom dok su dva istraživanja uključivala miješani uzorak djece od kojih su neki imali glavobolju, a neki druga kronična bolna stanja. Prosječna dob djece koja su primala intervencije bila je 12.6 godina. Četiri ispitivanja provodila su terapiju putem interneta, dva su koristila CD-ROMove, jedno ispitivanje provelo je terapiju putem audiovrpci, a jedno putem telefona. Sve provedene terapije bile su ili kognitivno bihevioralne ili bihevioralne terapije. Promatrali smo šest ishoda; bol, fizičko funkcioniranje, depresiju, anksioznost, nuspojave te zadovoljstvo tretmanom.

Ključni rezultati

Podijelili smo bolna stanja u dvije grupe i analizirali ih odvojeno. Prva skupina uključivala je djecu s glavoboljom. Druga skupina uključivala je djecu s drugim bolnim stanjima ( ponavljana bol u trbuhu, bol mišićno-koštanog sustava), poznata i kao "mješovita bol". Psihološke terapije provedene na daljinu (prvenstveno putem interneta) bile su korisne za smanjivanje boli kod djece i adolescenata s glavoboljom i mješovitom boli kada je procjenjivano odmah nakon provođenja tretmana. Međutim, nisu pronađeni efekti tretmana na fizičko funkcioniranje nakon liječenja za glavobolju i mješovita bolna stanja. Također, nije se pokazao utjecaj na depresiju kod stanja glavobolje nakon liječenja. Zadovoljstvo je u ispitivanjima opisivano kvalitativno i bilo je općenito pozitivno. Međutim, taj ishod nismo mogli procijeniti koristeći brojeve. Za sve ostale ishode, nije bilo podataka pogodnih za analizu. Nije bilo opisa nuspojava u uključenim istraživanjima.

Trenutno, vrlo malo studija istražuje analizirane terapije. Prikazane rezultate trebalo bi uzeti s oprezom jer se temelje na malom broju istraživanja s malim brojem djece. Međutim, ovo je rastuće područje i potrebno je više istraživanja koja koriste bihevioralne i druge psihološke terapije kako bi se odredila efikasnost terapije provedene na daljinu.