Istraživačko pitanje

Koji su učinci različitih metoda ranog otkrivanja bolesti, odnosno probira (npr. probir svih žena u usporedbi s ciljanim probirom ili nikakvim probirom uopće) za poremećaje štitne žlijezde, prije ili tijekom trudnoće, na moguće ishode za majku i njeno dijete?

Zašto je ovaj sustavni pregled važan?

Štitna žlijezda je smještena u vratu čovjeka te proizvodi hormone koji pomažu u regulaciji kemijskih procesa koji su neophodni za život, uključujući rast i uporabu energije. Ako žena boluje od hipertireoze (pojačan rad štitnjače) ili hipotireoze (smanjen rad štitnjače) koja nije kontrolirana u trudnoći, postoji rizik od komplikacija, kako za nju tako i za njeno dijete. Majke su sklonije povišenom krvnom tlaku i preeklampsiji (izlučivanje proteina mokraćom) te imaju veću vjerojatnost za preuranjeni porod (prije 37. tjedna trudnoće). Kod djece se mogu pojaviti ozbiljni problemi, kao što su cerebralna paraliza, sljepoća i gluhoća te druga kašnjenja u razvoju, uključujući i intelektualna oštećenja. Vrlo je važno da se žena pridržava propisane terapije (npr. tiroksin za hipotireozu ili antitireoidni lijekovi za hipertireozu), jer se u suprotnom povećava rizik za navedene poremećaje. Postoji više metoda probira za otkrivanje poremećaja štitne žlijezde. Ciljani probir podrazumijeva probir trudnica za koje se smatra da imaju povišen rizik za razvoj poremećaja štitne žlijezde, dok univerzalni probir podrazumijeva probir svih trudnica. Iako se univerzalnim probirom može dijagnosticirati hipotireoza ili hipertireoza kod više trudnica nego ciljanim probirom, to u konačnici dovodi do veće potrošnje lijekova te povećanja troškova za zdravstveni sustav. . Trenutno nisu jasni učinci navedenih metoda probira za poremećaje štitne žlijezde na majke i njihovu djecu te na zdravstvo.

Rezultati istraživanja

Ovaj sustavni pregled analizirao je dva randomizirana klinička pokusa u kojima je bilo uključeno ukupno 26 408 žena. Istraživanja uključena u sustavni pregled su visoke kvalitete, a kvaliteta dokaza je umjerena do visoka.

(1) Univerzalnim probirom u trudnoći za poremećaje štitne žlijezde otkrije se veći broj žena koje boluju od hipotireoze u usporedbi s ciljanim probirom ili nikakvim probirom uopće (u jednom istraživanju uključeno je 4 562, a u drugom 21 839 žena). Također, istraživanje u kojem je bilo uključeno 4 562 žena pokazalo je da se univerzalnim probirom otkrije veći broj žena koje boluju od hipertireoze nego ciljanim probirom.

(2) Nisu utvrđene jasne koristi ili štete univerzalnog probira te posljedičnog liječenja za žene ili njihovu djecu. Nije se promijenio broj žena oboljelih od preeklampsije (u istraživanje je uključeno 4 516 žena od 4 562 žena), broj žena s preuranjenim porodom (jedno istraživanje u kojem je bilo uključeno 4 516 žena) te broj djece s hendikepom (kvocijent inteligencije manji od 85 za djecu u dobi od 3 godine) (u istraživanju u kojem je bilo uključeno ukupno 21 839 žena, promatrano je 794 djece čije su majke bolovale od hipotireoze).

(3) Jedno istraživanje uključeno u ovaj sustavni pregled nije izvijestilo o broju djece s hendikepom, dok drugo istraživanje nije prikazalo podatke o preeklampsiji ili preuranjenim porodima majki. Nijedno od istraživanja uključenih u sustavni pregled nije prikazalo podatke o utjecajima probira na troškove te na korištenje usluga zdravstvenog sustava.

Što ti rezultati znače?

Iako je ukupna kvaliteta pronađenih dokaza umjerena do visoka, osim spoznaje da se univerzalnim probirom može dijagnosticirati hipotireoza većem broja trudnica nego ciljanim probirom, nema jasne razlike među ishodima za majke i njihovu djecu korištenjem navedenih vrsta probira. Dvije uključene studije analizirale su velik broj žena, međutim potrebni su daljnji dokazi za procjenu kratkoročnih i dugoročnih koristi ili šteta različitih metoda probira. U obzir se trebaju uzeti i troškovi te utjecaj na zdravstveni sustav.