Istraživačko pitanje

Ispitani su dokazi o koristi sublingvalne imunoterapije (SLIT) za osobe s astmom u usporedbi s placebom (lažnim lijekom) ili uobičajenom terapijom za liječenje astme. Ispitano je je li SLIT dobra terapija za astmu te je li sigurna.

Dosadašnje spoznaje

Astma je kronična bolest obilježena poteškoćama s disanjem i kašljem koji se ponekad razviju u astmatični napadaj. Ti astmatični napadaji mogu dovesti do potrebe za uzimanjem dodatnih lijekova, posjetom klinici ili bolnici za terapiju ili pak bolničkim liječenjem. Otprilike 300 milijuna ljudi u svijetu ima astmu, a alergije mogu biti važan okidač koji potiče pojavu simptoma astme u polovice astmatičara (npr. alergija na grinje kućne prašine ili pelud). Cilj SLIT-a je smanjenje alergijske reakcije koja uzrokuje simptome astme, a to se postiže davanjem ponavljajućih doza spornih alergena u obliku tekućine ili tablete ispod jezika. Trenutno nije u potpunosti jasno je li SLIT učinkovitiji ili sigurniji za osobe s astmom u usporedbi s placebom ili uobičajenom terapijom za astmu.

Značajke istraživanja

Uključeno je 66 istraživanja u kojima je sudjelovalo 7944 ispitanika, što je 2867 više nego pri zadnjem pregledu dokaza. Ta istraživanja trajala su između jednoga dana i tri godine, a većina ispitanika imala je blagu astmu. Uključeni su i muškarci i žene, a otprilike polovica istraživanja uključivala je samo djecu.

Većina istraživanja promatrala je osobe alergične na grinje kućne prašine ili pelud. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 29. listopada 2019.

Ključni rezultati

Vrlo je malo uključenih istraživanja zabilježilo broj ispitanika koji su imali napade astme ili pogoršanja (egzacerbacije) te su zato bili odvedeni u bolnicu ili zahtijevali dodatne lijekove. Većina ispitanika imala je blagu astmu pa je bilo teško procijeniti umanjuje li SLIT doista astmatične napadaje. Nekoliko istraživanja izvijestilo je o kvaliteti života, ali su korištena različita mjerila pa je bilo teško odrediti je li SLIT imao pozitivan učinak. Prema nekim istraživanjima, ispitanici koji su koristili SLIT imali su manje simptoma astme i imali su manju potrebu za lijekovima protiv astme u usporedbi s kontrolnom skupinom, ali zbog različitih načina mjerenja bilo je teško s točnošću procijeniti te rezultate.

Osobe liječene SLIT-om nisu iskusile ni više ni manje ozbiljnih nuspojava u usporedbi s ostale dvije skupine. Nuspojave su općenito bile vrlo rijetke. Međutim, nije sigurno da se ovi nalazi mogu primijeniti na isti način kod osoba s jakom astmom. Kod ispitanika liječenih SLIT-om ipak postoji veća mogućnost pojave neželjenih nuspojava, od kojih su većina blage.

Većina smjernica za terapiju astme preporuča korištenje SLIT-a samo kod ljudi čiju je astmu teško kontrolirati standardnim liječenjem. Međutim, većina istraživanja uključenih u ovaj sustavni pregled promatrala je osobe s blagom astmom. Zato je potrebno više istraživanja s ispitanicima koji pate od jake astme. Bilo bi korisno kada bi ta istraživanja koristila standardizirana mjerila kako bi se rezultati mogli uspoređivati u budućnosti.

Pouzdanost dokaza

Dokazi navedeni u ovom sustavnom pregledu općenito su srednje ili male razine pouzdanosti, s vrlo malo istraživanja koja prikazuju rezultate važne za osobe s astmom, poput broja napadaja astme i kvalitete života. U većini istraživanja nije jasno objašnjeno kako su istraživači odlučivali koji bi ispitanici primali SLIT, a koji placebo ili uobičajeno liječenje. U nekim su istraživanjima i ispitanici i organizatori znali tko prima koju terapiju, što je moglo utjecati na rezultate.