Ključne poruke

- Nakon dvije godine liječenja, natalizumab, kladribin i alemtuzumab najbolje djeluju na smanjenje učestalosti relapsa kod relapsno-remitentne multiple skleroze. Natalizumab će vjerojatno biti učinkovit u usporavanju progresije invaliditeta nakon dvije godine liječenja.

- Potrebna su dulja istraživanja kako bi se procijenile korist i štetnost lijekova koji djeluju na imunosni sustav za relapsno-remitentnu multiplu sklerozu.

- Buduća istraživanja ovih vrsta lijekova trebala bi ih međusobno uspoređivati i usredotočiti se na učinke koji su važni za osobe s multiplom sklerozom, kao što je njihova kvaliteta života i sposobnost razmišljanja, učenja, pamćenja, prosuđivanja i donošenja odluka.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza je neuobičajeno stanje koje utječe na relevantne tjelesne funkcije, a uzrokovano je upalom mozga i leđne moždine uz oštećenja koja s vremenom ometaju neke važne aktivnosti svakodnevnog života, poput hodanja i brige o sebi. Osobe s multiplom sklerozom osjećaju simptome kao što su slabost, umor, bolni grčevi u mišićima i smanjenje osjetljivosti pojedinih dijelova tijela. S godinama se takvi simptomi mogu pogoršati i dovesti do potrebe za invalidskim kolicima. Najčešći oblik multiple skleroze naziva se "relapsno-remitentna" jer simptomi dolaze i nestaju tijekom godina. Pojava simptoma naziva se "relaps". S vremenom, relapsi postaju sve češći, s više neugodnih simptoma i kraćim razdobljima dobrog stanja između. Iako neuobičajena, multipla skleroza posebno je opterećujuće stanje jer obično pogađa mlade ljude, uglavnom žene, u najaktivnijem razdoblju života, između 20. i 40. godine.

Kako se liječi multipla skleroza?

Iako trenutačno ne postoji tretman koji može izliječiti multiplu sklerozu, ona se liječi lijekovima koji se nazivaju lijekovima koji „modificiraju tijek bolesti”, u smislu da su usmjereni na smanjenje učestalosti recidiva i usporavanje progresije invaliditeta. Mnogi takvi lijekovi dostupni su za smanjenje upale u mozgu ili leđnoj moždini.

Što smo željeli saznati?

Htjeli smo saznati koji lijekovi za "modificiranje tijeka bolesti" najbolje djeluju kako bi se ljudi s multiplom sklerozom osjećali bolje te istovremeno imaju najbolju podnošljivost i najmanje neželjenih učinaka. Posebno smo željeli saznati je li neki lijek bolji od ostalih u smanjenju učestalosti recidiva i pogoršanja invaliditeta te je li neki lijek bolje toleriran od ostalih ili uzrokuje manje neželjenih događaja.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja uspoređuju bilo koji "lijek koji modificira tijek bolesti" s drugim lijekom ili nikakvim liječenjem u odraslih (≥ 18 godina) s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom.

Usporedili smo i saželi njihove rezultate i ocijenili pouzdanost dokaza na temelju čimbenika poput metoda istraživanja i broja ispitanika.

Što smo pronašli?

Pronašli smo 50 istraživanja s 36 541 osobom s multiplom sklerozom (68,6% žena i 31,4% muškaraca) liječenih "lijekom koji modificira tijek bolesti" najmanje godinu dana. Najveće istraživanje uključilo je 2244 osobe; najmanje 19 osoba. Istraživanja su provedena diljem svijeta, najviše u SAD-u i Europi. Većina istraživanja trajala je 12 ili 24 mjeseca; samo je osam istraživanja trajalo dulje od 24 mjeseca. Većinu istraživanja provele su farmaceutske tvrtke kako bi od regulatornih tijela dobile odobrenje za stavljanje ispitivanog lijeka u promet. Dvadeset i pet istraživanja uspoređivalo je lijekove koji "modificiraju tijek bolesti" s izostankom liječenja; druga istraživanja uspoređivala su dvije različite vrste lijekova koji "modificiraju bolest". Vrlo smo pouzdani u to da su natalizumab, kladribin i alemtuzumab učinkovitiji od većine lijekova u smanjenju učestalosti relapsa nakon dvije godine liječenja. Umjereno smo uvjereni da će natalizumab također biti učinkovit u usporavanju pogoršanja invaliditeta nakon dvije godine liječenja. Umjereno smo uvjereni da će ljudi koji uzimaju fingolimod, teriflunomid, glatiramer acetat, interferon beta-1a, lakvinimod, natalizumab i daklizumab vjerojatnije prekinuti primjenjivati lijek zbog neželjenih učinaka.

Koja su ograničenja dokaza?

Naše povjerenje u poželjne i neželjene učinke lijekova koji "modificiraju tijek bolesti" je ograničeno, uglavnom zato što se dokazi temelje na malom broju slučajeva relapsa i pogoršanja invaliditeta i zato što smo bili zabrinuti da su interesi farmaceutskih kompanija mogli utjecati na izvješćivanje rezultata.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 8. kolovoza 2022. godine.