Istraživačko pitanje

Je li laparoskopsko liječenje (operacija koja se provodi kroz nekoliko malih rupica na stomaku) jednaka po učinku otvorenom operacijskom liječenju za ljude koji imaju karcinom želuca (stomaka)?

Dosadašnje spoznaje

Karcinom stomaka je treći najčešći uzrok smrtnosti povezanih s karcinomima u svijetu. Ako karcinom nije raširen po drugim dijelovima tijela i ako je osoba u stanju izdržati veliku operaciju, ovisno o kojem dijelu želuca se radi, odstranjivanje dijela ili cijeloga želuca (gastrektomija) je jedino liječenje koje omogućuje dugoročno izlječenje. Gastrektomija se može obavljati laparoskopski (kroz nekoliko rupica) ili otvorenom operacijom koja uključuje velik rez na trbuhu. Iako je kod laparoskopske operacije rez puno manji, nije dokazano je li takva operacija jednako sigurna kao otvorena operacija te nudi li ikakve prednosti u bržem oporavku kao kod ljudi podvrgnutih gastrektomiji. Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je pretražiti medicinsku literature, naći sve studije objavljene do rujna 2015. godine koje uspoređuju laparoskopsku operaciju i otvorenu gasterktomiju u ljudi koji imaju karcinom želudca, i sažeti njihove rezultate.

Obilježja uključenih istraživanja

Pronašli smo 13 studija (2794 sudionika) koje su odgovarale na postavljeno pitanje. Jedno istraživanje nije pružalo ikakve odgovore za pitanje koje tražimo. Informacije za 213 sudionika nisu uzete u obzir zbog različitih razloga, a najčešći razlog je taj što nisu primili planirano liječenje. Ukupno 2528 sudionika je bilo podvrgnuto ili laparoskopskoj gastrektomiji (1288 sudionika) ili otvorenoj gastrektomiji (1240 sudionika). Odluka koja odlučuje hoće li pacijent biti podvgnut laparoskopskoj ili otvorenoj gastrektomiji je donesena nasumičnim postupkom, metodama sličnim bacanju novčića. Ovaj proces nam je omogućio da su obe grupe jednake. Svi sudionici su bili u stanju podnjeti veliku operaciju.

Ključni rezultati

Nije bilo značajne razlike između laparoskopske i otvorene gastrektomije kad su u pitanju smrti koje su nastupile u kratkom roku (laparoskopska gastrektomija: 6 smrti na 1000 operacija; otvorena gastrektomija: 3 smrti na 1000 operacija). Predviđanje broja smrti ili drugih ishoda temeljem rezultata iz pronađenih istraživanja povezano je s određenom dozom nesigurnosti. Zbog te nesigurnosti, mogli smo zaključiti da nije bilo razlika u smrtnim ishodima koje nastupaju brzo kod obje grupe, iako su smrti kod laparoskopske gastrektomije bile duplo češće u odnosu na otvorenu gastrektomiju. Ni jedno istraživanje nije opisalo rezultate za kvalitetu života povezanu sa zdravljem, vremenu potrebnom za vraćanje normalnim aktivnostima ili vremenu potrebnom za vraćanje na posao. Rezultati su bili neprecizni za sljedeće rezultate: razlika u smrtinim ishodima koja nastupaju nakon određenog vremena te komplikacije koje nastaju unutar prva tri mjeseca (laparoskopska gastrektomija: 161 komplikacija na 1000 operacija naspram otvorene gastrektomije: 253 komplikacije na 1000 operacija), kratkoročno i dugoročno vraćanje raka, broj sudionika koji je trebao transfuziju krvi, količinu krvi za transfuziju kroz ili u prvom tjednu nakon operacije te duljina ostajanja u bolnici. Zbog toga se značajne koristi i štete laparoskopske gastrektomije u usporedbi s otvorenom gastrektomijom ne mogu isključiti. Nužna su nova, bolja istraživanja za usporedbu koristi i šteta laparoskopske i otvorene gastrektomije.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza u svim straživanjima je bila jako niska za sve ishode osim kod kratkoročnih smrtnih ishoda, koja je također niska. Zbog toga se ne možemo pouzdati u njihove rezultate.