Istraživačko pitanje

Kako bi se trebali liječiti pacijenti s pseudocistom gušterače?

Dosadašnje spoznaje

Gušterača je trbušni organ koji izlučuje probavne enzime (tvari koje omogućuju i ubrzavaju kemijske reakcije u tijelu) u izvodne kanale gušterače, koji se ulijevaju u tanko crijevo. Također sadrži Langerhansove otočiće koji izlučuju hormone, uključujući inzulin (koji pomaže regulirati razinu šećera u krvi). Pseudocista gušterače je nakupina tekućine oko gušterače. Nastaje zbog nagle ili dugotrajne upale gušterače. Neke ciste će nestati kad se upala gušterače smiri. Druge ostaju i uzrokuju simptome kao što su bol u trbuhu, probavne smetnje , povraćanje i gubitak težine. Liječenje pseudocista gušterače uključuje konzervativno liječenje (aktivno nadziranje), kiruršku drenažu, koja se može obavljati putem standardnog rezanja (otvoreni kirurški rez) ili operacije stvaranjem što manjeg reza (laparoskopske kirurške drenaže), ili endoskopskom drenažom. U endoskopskoj drenaži, cijev (stent) se umeće pomoću endoskopa (cijevi koja prolazi kroz usta u želudac, obično kako bi se bolje prikazali trbušni organi). Ta cijev onda povezuje pseudocistu sa želucem ili gornjim dijelom tankog crijeva kako bi tekućina mogla izlaziti. Umetanje cijevi može se olakšati korištenjem endoskopskog ultrazvuka (ultrazvučna sonda priključena na endoskop). Endoskopska ultrazvučna drenaža može se izvoditi i pomoću cijevi koja se umetne kroz nos i zatim umetne u cistu tijekom endoskopske ultrazvučne drenaže (endoskopska ultrazvučna drenaža s odvođenjem putem nosa). Najbolji način liječenja ciste nije poznat. Autori ovog sustavnog pregleda literature su tražili rješenje ovog problema pretraživanjem postojećih studija na temu. Autori su uključili sva randomizirana kontrolirana ispitivanja čiji su rezultati bili dostupni do 8. rujna 2015. godine . Osim pomoću standardne Cochrane metode koja omogućuje usporedbu samo dvije terapije u isto vrijeme (izravna usporedba) , autori su koristili napredne metode koje omogućuju pojedinačnu usporedbu različitih terapija u odnosu na pokusna (neizravna usporedba) .

Obilježja uključenih istraživanja

Autori su uključili četiri istraživanja s ukupno 177 sudionika, od kojih je 176 bilo uključeno u analizu. Terapije uspoređene u sva četiri istraživanja uključuju endoskopsku drenaža (bez ultrazvučnog navođenja), ultrazvučno navođenu drenažu, ultrazvučno navođenu drenažu s odvođenjem putem nosa i otvorenu kiruršku drenažu. Sudionici su uglavnom bili pacijenti s pseudocistom gušterače koja je nastala nakon naglih napada ili dugoročne upale gušterače, zbog različitih uzroka.

Ključni rezultati

Jedna smrt je nastupila skupini koja je dobila endoskopsku drenažu, zbog krvarenja . Razlike u ozbiljnim komplikacijama su bile neprecizne . Kratkoročna zdravstvena kvaliteta života (četiri tjedna do tri mjeseca) bila je lošija, a troškovi veći u otvorenom kirurškom odvodnju nego u ultrazvučno navođenoj drenaži . Zabilježeno je manje ozbiljnih komplikacija bilo koje težine (kao što je krvarenje ) koje su zahtijevale dodatno liječenje u skupini koja je primala ultrazuvčno navođenu drenažu s odvođenjem putem nosa nego u skupini koja je primala samo ultrazvučno navođenu drenažu ili endoskopsku drenažu. Skupina koja je primila ultrazvučno navođenu endoskopsku drenažu s odvođenjem sadržaja putem nosa također je imala kraći boravak u bolnici u odnosu na one kojima je učinjena samo ultrazvučno navođena drenaža, endoskopska drenaž , ili otvoreni kirurški rez. Oni kojima je provedena ultrazvučno navođena drenaža kraće su bili u bolnici od onih s otvorenim kirurškim drenom. Zabilježena je veća potreba za dodatnim invazivnim tretmanima u potpunom odstranjivanju pseudociste endoskopskom odvodnjem nego samo kad je napravljena ultrazvučno-navođena drenaža. Razlike za druge usporedbe su bile neprecizne. U nijednom istraživanju nisu prikazani rezultati o dugoročnim smrtnim slučajevima, srednjoročnoj ili dugoročnoj kvaliteti života, vrijeme do povratka u normalne aktivnosti, odnosno vrijeme do povratka na rad.

Kvaliteta dokaza

Ukupna kvaliteta dokaza bila je niska ili vrlo niska za sve rezultate, jer su pokusi bili mali i s visokim rizikom od pristranosti. Stoga su nužna nova istraživanja na ovu temu. U takvim studijama treba usporediti ultrazvučno navođenu endoskopsku drenažu sa ili bez drenaže putem nosa kod osoba koje imaju simptome zbog pseudociste gušterače i potrebno im je liječenje. Takvi pokusi trebali bi analizirati rezultate bolesnika barem tijekom dvije do tri godine.