Dosadašnje spoznaje

Ishemični moždani udar nastaje zbog blokade protoka krvi u dijelu mozga. Može ga uzrokovati bolest vratne (karotidne) arterije, uslijed koje može doći do značajnog suženja arterije, što dovodi do stvaranja krvnog ugruška i blokade manjih krvnih žila koje se nalaze nizvodno. Otvaranjem karotidne arterije može se ponovno uspostaviti odgovarajući protok krvi, bilo kirurškim odstranjenjem bolesnog područja, bilo umetanjem cjevčice (stenta) kako bi se otvorila arterija.

Još uvijek nije poznato je li bolje provoditi taj postupak odmah nakon razvoja simptoma ili čekati nekoliko dana. Rani postupak može poboljšati protok krvi i spriječiti nove moždane udare. Međutim, moguće je da rani postupak nosi veći rizik od uzrokovanja moždanog udara ili povezanog krvarenja.

Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature analizirali smo studije koje uspoređuju učinkovitost vrlo ranog liječenja (unutar dva dana) i odgođenog liječenja (nakon dva dana) u osoba koje su razvile simptome suženja vratne (karotidne) arterije.

Obilježja uključenih istraživanja

Ovim sustavnim pregledom obuhvaćeni su dokazi objavljeni do 26. siječnja 2016.god. Pronašli smo samo jednu randomiziranu studiju u kojoj se procjenjivao učinak vremena do kirurškog zahvata. U studiju je bilo uključeno 40 ispitanika, dobi od 47 do 84 godine.

Ključni rezultati

Temeljem ograničenih dostupnih podataka ne možemo zaključiti je li vrijeme kad je obavljen kirurški zahvat važan čimbenik u određivanju rezultata liječenja za osobe koje su razvile simptome suženja karotidne arterije.

Kvaliteta dokaza

Nema dovoljno dokaza koji bi pomogli odgovoriti na pitanje koliko vremena treba proći do kirurškog liječenja osoba s nedavnim simptomima suženja karotidne arterije. Sveukupna kvaliteta dokaza bila je vrlo niska zbog malog broja ispitanika koji su bili uključeni u samo jednu studiju, kao i zbog nedostatka podataka o ishodima. Potrebno je provesti daljnje studije na velikom broju ispitanika.